Vlada nudi pad realnih plaća, sindikati pokreću konzultacije o daljnjim koracima
17.03.2022. u 22:50 Novosti
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sindikati javnih službi na predzadnjem su pregovaračkom sastanku pokazali razumijevanje za situaciju s ratom u Ukrajini te dali vrlo razumnu ponudu povećanja plaća za 4 posto od 1. travnja i ponudili nastavak razgovora o plaćama nakon 15. svibnja, kada će se bolje moći procijeniti ekonomske posljedice rata, kretanja inflacije i drugih plaća u zemlji. Međutim, Vlada je tu ponudu na posljednjem pregovaračkom sastanku 16. ožujka odbila te nije pokazala nikakvu volju za postizanjem dogovora.
Dok je prethodno stajala na poziciji povećanja plaća za 2 posto od polovice 2022., sada se Vlada pomakla na povećanje od 2 posto od travnja uz mogućnost da se pred kraj godine, kada se vide rezultati turističke sezone, razgovara oko eventualnih dodatnih povećanja. Dakle, s pozicije povećanja bruto plaća od 1 posto na godišnjoj razini, Vlada se pomakla prema povećanju plaća od 1,3 posto.
Istovremeno, podaci pokazuju da je inflacija u veljači iznosila visokih 6,3 posto, no rat u Ukrajini sigurno će izazvati još i snažniji rast cijena u nastavku godine. S obzirom na to, ponuda Vlade znači snažan pad realnih plaća, odnosno osiromašenje zaposlenih u javnim službama. Ako plaće rastu 1,3 posto, a cijene 6,3 posto, onda pad realnih plaća iznosi 5 posto.
Bez obzira na to Vlada pregovara kao da je takva izvanredna situacija nešto normalno, što se ne može ublažiti. Istina je da Vlada može prevenirati ovaj udar cijena i to upravo putem plaća, da za to ima i mora imati financijskog prostora. Ne može u ovom trenutku fiskalna održivost zbog ulaska u euro biti važnija od egzistencijalnih izazova 180.000 zaposlenih u javnim službama.
Imajući na umu sve ovo gore, kao i prve naznake da će plaće u privredi tijekom godine rasti znatno više od ovoga što Vlada nudi svojim zaposlenicima, sasvim je jasno da je pomak koji je Vlada učinila u pregovorima neozbiljan, a njena pozicija neracionalna i krajnje neosjetljiva prema njenim vlastitim zaposlenicima.
Pregovori traju već jako dugo te ih od samog početka obilježava odugovlačenje od strane vladinog pregovaračkog odbora. Razina pregovora nije bila ozbiljna, Vlada nije uvažavala poziciju i očekivanja suprotne strane, njena pregovaračka pozicija bila je krajnje nefleksibilna i nije išla u smjeru postizanja održivog dogovora. Osim pitanja plaća, Vlada nije pokazala spremnost ni za adekvatno rješavanje pitanja prijevoza zaposlenika, a nije definirano gotovo ništa ni od samog teksta Temeljnog kolektivnog ugovora.
S obzirom na sve navedeno, pregovori s ovakvim stavom Vlade više nemaju smisla te je dogovor sindikalne strane da se oko Vladine ponude konzultiraju s tijelima sindikata i donesu odluke o daljnjim koracima.
Tagovi | povećanje plaća | pregovori o plaćama | Temeljni kolektivni ugovor