Usustret parlamentarnim izborima: STAJALIŠTA POLITIČKIH STRANAKA O EKONOMSKIM POLITIKAMA

05.11.2015. u 10:57 Novosti

Nakon pregleda stajališta političkih stranaka o sustavu obrazovanja i znanosti šaljemo vam i pregled stajališta stranaka o ekonomskim politikama. Plaće, uvjeti rada i položaj znanstvenika, prosvjetnih radnika, medicinara i svih ostalih presudno ovise o ekonomskoj politici buduće vlasti. Svjesni da mnogi od vas ne mogu pratiti sve predizborne najave i programe, u nastavku vam donosimo neka bitna stajališta i ideje nekoliko političkih opcija prikupljene iz njihovih programa, rasprave na našem okruglom stolu te izjava u javnosti.
Za sve koji žele samo osnovne informacije pripremili smo osvrt na najvažnija stajališta stranaka, a za one koji žele saznati više napravili smo jednu opširniju usporedbu po pitanjima. U toj opširnijoj usporedbi prvo smo artikulirati određene probleme te iz njih izveli određena pitanja. U nastavku ovaj tekst ima sljedeće cjeline:

Osvrt na najvažnija stajališta stranaka
Obavijest o okruglom stolu
Usporedba stranaka po pojedinim pitanjima

OSVRT NA NAJVAŽNIJA STAJALIŠTA STRANAKA

Ekonomska politika ima svoj smisao samo ako ide u korist građana, narodne većine, a protiv povećanja nejednakosti i socijalnog raslojavanja. U tom slučaju bit će korisna i za poslovni svijet. Međutim, ako je njen fokus prvenstveno javni dug i deficit u funkciji krivo shvaćene konkurentnosti te smanjivanje plaća i rezanje javne potrošnje na račun socijalne države, teško da može koristiti društvu u cjelini. Stoga, osnovna nit vodilja u procjeni određenih ideja i stajališta političkih opcija treba biti u kojoj mjeri one doprinose povećanju zapošljavanja i povećanju proizvodnje, očuvanju socijalne države, povećanju stvarne, kvalitativne, a ne samo troškovne efikasnosti javnog sektora. Na ta pitanja nema direktnih odgovora već je potrebno promatrati skup različitih stajališta i ideja po pojedinim pitanjima i na temelju toga pokušati izvući vlastiti zaključak. Mi smo ih grupirali u četiri područja: 1. Smjernice vođenja ekonomske politike 2. Upravljanje javnim sektorom; 3. Porezna politika, proračunska izdvajanja i standard građana; 4. Monetarna politika. Sažetak stajališta i ideja političkih stranaka po tim područjima prikazujemo vam u nastavku. Stajališta Matice sindikata možete naći u zadnjem dijelu u okviru uvoda u pitanje. U ovom prikazu podvučeno je ono što sindikati drže ispravnim, važnim i uvjerljivim.

DOMOLJUBNA KOALICIJA (nositelj je HDZ): Nude koncept socijalno-tržišnog gospodarstva koji podrazumijeva smanjenje uloge države u ekonomiji i povećanje uloge privatnog sektora. Smatraju kako je stabilnost javnih financija preduvjet rasta te da je Hrvatskoj potrebna fiskalna konsolidacija, ali na pametan način koji će neefikasnu proračunsku potrošnju usmjeriti u znanost, obrazovanje i zdravstvo kao prioritete. Smatraju kako HNB mora imati konstruktivniju ulogu u poticanju rasta, kako tečaj kune treba ostati stabilan te da treba težiti uvođenju eura. Nisu za otpuštanje ljudi u javnoj upravi, ali se zalažu se za poboljšanje procesa upravljanja, mjerenje i vrednovanje kvalitete rada u svim javnim tijelima te najavljuju smanjivanje plaća zastupnicima, ministrima i premijeru (to bi moglo implicirati smanjenje plaća svih zaposlenika u javnim službama). Najavljuju depolitizaciju sudstva i javnih poduzeća te uspostavu kvalitetnog socijalnog dijaloga sa svim socijalnim partnerima i donošenje odluka uz maksimalno mogući stupanj suglasja.Najavljuju smanjenje opće stope PDV-a na 23 posto u prve dvije godine mandata i na 20 posto do kraja mandata, uvođenje snižene stope od 5 posto za dječju hranu, potrepštine i sve tiskovine. Najavljuju ukidanje stope od 40 posto poreza na dohodak, te ukidanje poreza na dividendu. Najavljuju usklađivanje mirovina s ciljem postupnog povećanja prema razini od 60 posto prosječne plaće, smanjenje cijene energije te delimitiranje rodiljne i roditeljske naknade za drugih 6 mjeseci i 1000 eura potpore za svako novorođeno dijete.

KOALICIJA HRVATSKA RASTE (nositelj je SDP): Nude nastavak dosadašnje politike u većini područja. Cilj im je nastaviti proces fiskalne konsolidacije, smanjiti deficit i zaustaviti rast javnog duga, ali prije svega na temeljima započetog gospodarskog rasta i rasta proračunskih prihoda. Ističu kako jedino održavanje potrošnje uz restrukturiranje i povećanje konkurentnosti gospodarstva može biti poticaj oporavku i rastu. Najvećim ograničavajućim faktorom smatraju nepovoljno ekonomsko-političko okruženje u EU te više kamate u odnosu na druge razvijenije EU zemlje. Stvaranje novih radnih mjesta ističu kako apsolutni prioritet. Smatraju kako problem javnog sektora leži u njegovoj neefikasnosti, a ne u njegovoj ogromnoj veličini te će uvesti model plaća u javni sektor koji podrazumijeva uvođenje varijabilnog dijela plaća, odnosno nagrađivanje najboljih zaposlenika. Smatraju kako broj zaposlenih u jedinicama lokalne i regionalne samouprave treba smanjiti. Najavljuju daljnje porezno rasterećenje rada s ciljem povećanja plaća te povećanje minimalne plaće. Najavljuju smanjenje PDV-a za određene poljoprivredne proizvode s 25 na 13 posto, ukidanje stope od 40 posto poreza na dohodak, širenje poticaja za roditelje te širenje mjera sprječavanja siromaštva (vaučeri za troškove energije). Nemaju stav o monetarnoj politici što se može tumačiti kao zalaganje za njen dosadašnji smjer.

KOALICIJA RADA I SOLIDARNOSTI (nositelj je stranka Bandić Milan 365): Smatraju kako zadatak makroekonomskih politika u krizi treba biti zadržavanje domaće proizvodnje i zaposlenosti, bez obzira na javne financije te da Hrvatska treba težiti povećanju domaće potrošnje i na tome bazirati svoj rast. Najveće ograničenje vide u gubitku uloge domaćeg novca te najavljuju ukidanje valutne klauzule do siječnja 2017. i konvertiranje svih kredita u kune. Najavljuju ukidanje drugog mirovinskog stupa i smanjenje deficita tim sredstvima. Najavljuju smanjenje PDV-a na 22 posto do kraja 2016, a na 20 posto do kraja 2019., uvođenje socijalne mirovine od 800 kuna, povećanje minimalne plaće na 3.300 kuna i uvođenje vaučera za prehranu zaposlenima te umirovljenicima za boravak u hotelima izvan sezone do siječnja 2017. Najavljuju potpunu reformu monetarne politike, mijenjanje Zakona o HNB-u i proširenje ciljeva na zaposlenost, rast i održavanje ravnoteže s inozemstvom. Smatraju kako HNB mora upravljati kamatama kako bi država mogla povoljnije refinancirati svoj dug i razvojne projekte. Smatraju kako uvođenje eura nije u interesu RH jer on prati realne odnose u njemačkoj ekonomiji, ne našoj. Vidljiva su stajališta Ljube Jurčića kao autora ovoga programa na tragu jačanja potražnje, kao recepta koji je SAD izvukao iz krize.

NAPRIJED HRVATSKA (dio koalicije Uspješna Hrvatska): Zalaže se za kreiranje agresivne i autentične vizije razvoja RH kojeg treba bazirati na konceptu društveno odgovornog, posebno kružnog gospodarstva. Jedina mjera razvoja i uspješnosti ne treba biti samo BDP već treba gledati i druge indikatore poput indeksa sreće. Smatraju kako u javnu upravu treba uvesti meritokratske kriterije.

ORAH: Smatraju kako temelj donošenja i provođenja svih politika mora biti održiv razvoj te poticanje zadrugarstva, socijalnog poduzetništva, radničkog dioničarstva, etičkog bankarstva te modela cirkularne ekonomije. Težit će uravnoteženom proračunu uz strogo pridržavanje fiskalnih pravila. Provest će kvalitativnu reformu javne uprave, ukinuti županije i uvesti 5 regija, 50 gradova te 100-150 općina. Protive se privatizaciji HEP-a, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i vodne komunalne infrastrukture. Zalažu se za ukidanje drugog mirovinskog stupa. Najavljuju porezno rasterećenje rada i uvođenje ekoloških poreza i poreza na imovinu i kapital. Zalažu se za povećanje minimalne plaće, povećanje proračunske transparentnosti te uvođenje strože kontrole HNB-a od strane Sabora i proširenje ciljeva HNB-a na zaposlenost.

PAMETNO: Smatraju kako Hrvatska treba težiti nultom deficitu i ugledati se na Njemačku te kako zbog Procedure prekomjernog deficita ne može voditi politiku zasnovanu na povećanju javnog duga i javne potrošnje.Drugi stup ne dirati. Nastavak dosadašnje monetarne politike.

OBAVIJEST O OKRUGLOM STOLU

U organizaciji Matice hrvatskih sindikata 27. listopada 2015. održan je okrugli stol o smjeru makroekonomskih politika, na kojem su predstavnici političkih stranaka i predizbornih koalicija imali priliku predstaviti svoja stajališta i ideje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U raspravi su kao predstavnici svojih političkih opcija sudjelovali Tomislav Ćorić iz Domoljubne koalicije (nositelj koalicije je HDZ), Ivo Jelušić kao predstavnik koalicije Hrvatska raste (nositelj je SDP), Ljubo Jurčić iz Koalicije rada i solidarnosti(nositelj je stranka Bandić Milan 365), Velimir Srića iz stranke Naprijed Hrvatska (koja sudjeluje u koaliciji Uspješna Hrvatska), Esad Turković iz ORaH-a te Ivan Vuković iz stranke Pametno. Stranka Most nije nam se odazvala iako smo je pozvali.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Potom su izrečene stavove analizirali stručni komentatori Boris Cota (Ekonomski fakultet u Zagrebu), Zdravko Petak (Fakultet političkih znanosti u Zagrebu) te Matija Kroflin kao makroekonomist Sindikata znanosti.
Uvod u raspravu dao je Vilim Ribić (predsjednik Matice), a raspravu je moderirao Ratko Bošković.

USPOREDBA STRANAKA PO POJEDINIM PITANJIMA

SMJERNICE VOĐENJA EKONOMSKE POLITIKE

(PRIORITETI, KLJUČNA OGRANIČENJA, CILJEVI)

 SINDIKATI MATICE:

SAD su stvorile krizu, ali su iz nje izašle još 2010, nakon svega 18 mjeseci, zahvaljujući tome što je Obama prvo spašavao potrošnju. Europa je pod njemačkim diktatom išla potpuno suprotnim putem, smanjivala je potrošnju. Sedam godina europske i hrvatske krize i stagnacije, uz teško plaćenu cijenu milijuna ljudskih sudbina, uz tolike izgubljene godine, nedvojbeno potvrđuju pogrešan put jedne ekonomske ideologije. Međutim, ta ideologija još uvijek inzistira na rezanjima, jer kao ona nisu bila dovoljna. Naše je mišljenje da je bavljenje javnim dugom i deficitom, financijskom konsolidacijom i kontrolom cijena kao primarnim ciljevima ekonomske politike tragična zabluda. Javni dug i deficit rješavaju se u drugoj iteraciji, kao posljedica rasta proizvodnje. Stoga smo potražili odgovor na sljedeća pitanja:

  • Trebamo li kopirati tuđe recepte ili trebamo i možemo kreirati vlastita ekonomska rješenja?
  • Što je trenutni prioritet – financijska stabilnost ili rast?
  • Slažete li se da rezanja nisu bila dovoljna i da ih treba još povećati? Ili treba ići sasvim suprotnim putem, putem rasta plaća i jačanja potrošnje?
  • Što može podići BDP – domaća ili inozemna potražnja?

DOMOLJUBNA KOALICIJA:

  • Program ćemo bazirati na konceptu socijalno-tržišne ekonomije koji podrazumijeva potrebu smanjivanja utjecaja države u ekonomiji i davanje prostora privatnom kapitalu.
  • Financijska stabilnost je pretpostavka rasta i treba težiti ekonomskom rastu i on je prioritet. Međutim, financijska stabilnost i rast nisu suprotni pojmovi. Oni mogu biti usuglašeni u dugom roku.
  • Pitanje fiskalne konsolidacije je ono na čemu se u kratko vrijeme mogu ostvariti najbolji rezultati
  • Hrvatskoj trebaju brojni reformski zahvati – izmjena procesa koji trenutno nisu efikasni i mijenjanje strukture ekonomije. Turizam ne može biti nositelj i javni dug se ne smanjuje (bez obzira na smanjenje plaća) upravo zbog loše strukture ekonomije.
  • BDP u trenutnim okolnosti mogu potaknuti investicije usmjerene u izvoz. Domaća potražnja od 4 milijuna stanovnika svojom konkurentnošću ne može generirati dovoljan rast.
  • Zapošljavanje je primarni fokus ekonomske politike. Otvaranje 100.000 radnih mjesta u iduće 4 godine. 45.000 kroz novi koncept poljoprivredne proizvodnje i navodnjavanja, 5.000 u turizmu, 25.000 reindustrijalizacijom i 25.000 razvojem IT sektora.
  • Rast BDP-a u 2016. biti će 2,5 posto, u 2017. 3,7 posto, u 2018. 4,6 posto i u 2019. 5,3 posto.

KOALICIJA HRVATSKA RASTE:

  • Oštri rezovi i štednja u uvjetima recesije vode ka još većem padu. Jedino održanje potrošnje uz restrukturiranje i povećanje konkurentnosti gospodarstva može biti poticaj oporavku i rastu.
  • Naš cilj je nastaviti proces fiskalne konsolidacije, smanjiti deficit i zaustaviti rast javnog duga, prije svega na temeljima započetog gospodarskog rasta i rasta proračunskih prihoda.
  • Europsko okruženje koje diktira određena pravila, a ne stavlja sve zemlje u ravnopravan položaj glavni je ograničavajući faktor vođenja željene politike. Samo smanjenjem kamata na javni dug za 3 posto (na razinu koju imaju neke zemlje u okruženju) RH bi ostvarila uštedu gotovo u visini deficita.
  • Mijenjanje takvih nejednakosti zadaća je stranaka lijevog centra. To hrvatska socijaldemokracija, jer je malena, ne može dok to ne budu radile francuska, britanska ili njemačka ljevica.
  • Novo zapošljavanje je apsolutni prioritet. Uložit ćemo više od 3 mlrd kuna iz EU fondova u stvaranje radnih mjesta kroz izravne poticaje za zapošljavanje i očuvanje radnih mjesta te obrazovanje.
  • Kroz projekte energetske obnove i gospodarenje otpadom stvorit ćemo 16.000 radnih mjesta. Za te svrhe osigurali smo 12 mlrd kuna, od čega 8 iz EU fondova.

KOALICIJA RADA I SOLIDARNOSTI:

  • Hrvatskoj treba autentična makroekonomska politika. Kod donošenja mjera potrebno je voditi računa o našim specifičnostima i nije moguće preslikavati njemačke ili bilo čije druge modela.
  • Financije su samo izvedenica realne ekonomije, te zadatak makroekonomskih politika u krizi treba biti zadržavanje domaće proizvodnje i zaposlenosti, bez obzira na javne financije.
  • Trenutni prioriteti su redom: povećanje proizvodnje, zaposlenosti, plaća i mirovina te tek onda vanjska i unutarnja stabilnost, odnosno javne financije.
  • Najveća ograničenja nalaze se u monetarnoj sferi i gubitku funkcije domaćeg novca. Do siječnja 2017. ukinut ćemo deviznu klauzuli o konvertirati kredite u kune. Potencijalne štete treba procijeniti i političkim dogovorom ih raspodijeliti kroz vrijeme i po pojedinim segmentima sustava kako njeno ukidanje ne bi dovelo do velikih šokova.
  • Hrvatska treba tražiti rješenje unutar svojeg gospodarstva, ojačati domaću potražnju kako bi došlo do povećanja domaće proizvodnje i aktivacije neiskorištenih kapaciteta.
  • Do prosinca 2019. povećat ćemo broj radnih mjesta u privatnom sektoru za 150 tisuća.

NAPRIJED HRVATSKA:

  • Hrvatskoj treba agresivna i autentična vizija i strategija i pritom ne treba kopirati druge zemlje već mora biti svoja, kao što su bile i sve danas uspješne zemlje.
  • Razvoj treba bazirati na konceptu društveno odgovornog, posebno kružnog gospodarstva pri čemu BDP ne smije biti jedina mjera uspješnosti jer se onda sve svodi na potrošnju i preraspodjelu. Potrebno je promatrati i druge pokazatelje poput indeksa sreće.
  • Potrebno je mijenjati sustav vrijednosti, način na koji ljudi komuniciraju i prevladavaju konflikte te jačati kult rada

ORAH:

  • Temelj donošenja i provođenja svih politika mora biti održivo gospodarstvo koje počiva na ideji socijalno-ekološkog tržišnog modela.
  • Težit ćemo uravnoteženom proračunu (smanjenju rashoda, povećanju prihoda intenziviranjem i povećanjem volumena gospodarskih aktivnosti); uvesti strogu regulaciju poštivanja fiskalnog pravila.
  • Za uspjeh bilo koje ekonomske politike nužna je bolja koordinacija fiskalne, monetarne i proračunske politike.
  • Potrebno je stvaranje poticajnog okvira za razvoj i jačanje zadrugarstva, socijalnog poduzetništva, radničkog dioničarstva i etičkog bankarstva kao i uvođenje modela cirkularne ekonomije.
  • Povećat ćemo zaposlenost i smanjiti nezaposlenost na europski prosjek u sljedeće četiri godine (s približno 18 na 11 posto). Smanjit ćemo javni sektor i povećati privatni, ostvariti porast BDP-a za 5 posto u sljedeće tri godine.

PAMETNO:

  • Hrvatska treba težiti nultom deficitu (ugledati se na Njemačku) jer fiskalna konsolidacija može dovesti do smanjenja rizika i kamatnih stopa što je bolje od bilo koje makroekonomske politike.
  • Zbog procedure prekomjernog deficita i EU semestra RH ne može voditi ekonomsku politiku koja bi se zasnivala na povećanju javnog duga i javne potrošnje.
  • Fiskalnu konsolidaciju je moguće provesti kroz reformu lokalne samouprave, dijelom kroz privatizaciju poduzeća koja su na tržištu i boljim upravljanjem unutar državne uprave.
  • Loš mentalni sklop i nedostatak dugoročnog planiranja glavni su ograničavajući faktori rasta.

UPRAVLJANJE JAVNIM SEKTOROM

(PLAĆE, UPRAVLJANJE, PRIVATIZACIJA)

 SINDIKATI MATICE:

Bez obzira na neuspjeh, ideologija rezanja potrošnje još je uvijek snažno prisutna u Europi, ali i u RH. Stoga se u RH manje govori o metodama poboljšanja procesa i dugoročnog podizanja efikasnosti u javnom sektoru, a više o rastrošnosti i velikim plaćama.Svi se trpaju u isti koš, i javna poduzeća i vojska i obrazovanje i zdravstvo i administracija…Neoliberalna propaganda u dijelu naših utjecajnih medija već sada pred javnost stavlja priču o navodnom imperativu novog smanjenja plaća u javnom sektoru, kao da je dosadašnje smanjenje snizilo javni dug. Naprotiv, unatoč svim smanjivanjima i zamrzavanjima plaća javni dug se u ove četiri godine nije smanjio već se povećao, ali propaganda postavlja daljnja rezanja kao gotovu stvar, kao da sve stranke znaju da je to neminovno, samo kriju svoje namjere kako ih ne bi otkrilo 600 tisuća birača (zaposlenici u javnom sektoru i njihove obitelji). Stoga smo potražili odgovor na sljedeća pitanja:

  • Zašto se javni dug nije smanjio unatoč svim smanjivanjima plaća?
  • Ako mislite da je neminovno smanjenje plaća u javnom sektoru, postoji li prostor za smanjenje plaća u obrazovanju i znanosti?
  • Kako ćete povećati efikasnost javne potrošnje i upravljati plaćama i zaposlenima u pojedinim dijelovima javnog sektora?

DOMOLJUBNA KOALICIJA:

  • Reformski zahvati koji se vezuju direktno uz smanjenje zaposlenih ne donose ništa osim pada standarda građana, ali u svakoj instituciji i ustanovi uspostavit ćemo jasan sustav kojim se mogu mjeriti i pratiti rezultati rada.
  • Potrebno je povezivanje plaća s rezultatima i niže plaće zastupnicima, ministrima i premijeru za 25-30 posto (Tomislav Karamarko) )
  • Zakonskim izmjenama potpuno ćemo onemogućiti utjecaj politike u postupke imenovanja pravosudnih dužnosnika. Depolitizirat ćemo uprave javnih poduzeća.
  • Hrvatska treba koncept pametne fiskalne konsolidacije koji će sredstva usmjeriti prema segmentu visokog obrazovanja i znanosti, istraživanja i zdravstva jer su rashodi koji proizlaze iz državnog proračuna neefikasni.
  • Ne monetizaciji autocesta na način na koji je predložila trenutna Vlada.
  • Stvorit ćemo novu regionalnu kartu, županijama vratiti ovlasti i ojačati ulogu gradova i općina.

 KOALICIJA HRVATSKA RASTE:

  • Problem javnog sektora leži prvenstveno u njegovoj nedovoljnoj efikasnost, a ne u njegovoj ogromnoj veličini.
  • Uvest ćemo novi model plaća u javnom sektoru koji podrazumijeva uvođenje varijabilnog dijela plaća, odnosno nagrađivanje najboljih zaposlenika u sustavu.
  • Javni sektor po pitanju plaća mora dijeliti sudbinu ukupnog gospodarstva. Ako svima rastu plaće moraju rasti i javnom sektoru te obrnuto.
  • Broj zaposlenih u jedinicama lokalne i regionalne samouprave treba smanjiti jer guši privatni sektor. Viškove u ostalom dijelu javnog sektora treba smanjivati prirodnim odljevom.
  • Unaprijedit ćemo kolektivno pregovaranje. Posebnu pozornost posvetit ćemo unapređivanju socijalnog dijaloga temeljem Akcijskog plana koji smo utvrdili u suglasnosti s predstavnicima sindikata i poslodavaca.
  • Treba privatizirati sve državne udjele u tvrtkama i stati s politikom davanja jamstava.
  • Oni su i dalje za monetizaciju autocesta.
  • Redefinirat ćemo nadležnosti, a smanjenju broja jedinica pristupit ćemo kroz porezne poticaje, bez prisila.

KOALICIJA RADA I SOLIDARNOSTI:

  • RH nema prevelik broj zaposlenih u administraciji, zdravstvu i obrazovanju, ali ima višak zaposlenosti u javnim poduzećima.
  • Taj višak treba sustavno smanjivati s povećanjem ukupnog broja zaposlenih kako se ne bi stvarao dodatan pritisak na nezaposlenost.
  • Treba ukinuti uplate u drugi mirovinski stup i tako smanjiti deficit za 2 posto. Nakupljenu štednju ostaviti mirovinskim fondovima za upravljanje.

NAPRIJED HRVATSKA:

  • Potrebno je bolje upravljati procesima u državi i informatizirati se te uvesti meritokratske mehanizme u državnoj upravi prema kojima će oni koji rade biti nagrađeni, a oni koji rade loše postepeno će biti zamijenjeni kvalitetnijim kadrom.
  • Zalagat ćemo se za 5-8 regija i ukidanje nefunkcionalnih županija.
  • Hrvatska treba socijalno partnerstvo u kojem se jače čuje glas radnika.

 ORAH:

  • Provest ćemo kvalitativnu reformu javne uprave, ukinuti brojne nepotrebne birokratske procedure.
  • Potrebno je ukinuti županije i uvesti 5 regija, regionalizacija i financijska decentralizacija uz smanjenje na 50 gradova i 100 do 150 općina.
  • Povećat ćemo efikasnosti državnih poduzeća imenovanjem profesionalnih i stručnih menadžera.
  • Protiv smo monetizacije autocesta i koncesija jer su zakonski neprovedive. Protiv smo privatizacije HEP-a, Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda te vodne komunalne infrastrukture.
  • Potrebno je stabilizirati mirovinski sustav ukidanjem drugog stupa te povećanjem iznosa minimalne mirovine

 PAMETNO:

  • Nemamo prevelik broj zaposlenih u državnoj upravi i ne treba nužno smanjivati plaće, treba ju osuvremeniti, bolje njome upravljati i uvesti koncept politike zasnovane na dokazima te međuresorno koordinacijsko tijelo.
  • Broj jedinca lokalne samouprave treba smanjiti na 150, ukinuti županije, uvesti 4 regije plus grad Zagreb te provesti decentralizaciju kako bi novoformirane jedinice dobile veće ovlasti i odgovornosti.
  • Javna poduzeća koja djeluju na tržištu treba privatizirati dok bi u javnom vlasništvu trebala ostati samo poduzeća koja upravljaju javnim dobrima.
  • Drugi stup se ne smije dirati.

POREZNA POLITIKA, PRORAČUNSKA IZDVAJANJA I STANDARD GRAĐANA

 SINDIKATI MATICE:

Statistički podaci pokazuju znakove određenog oporavka u hrvatskoj ekonomiji. Sve političke stranke u predizbornim su programima naglasile smanjenje poreza i povećanje javnih izdvajanja za određene svrhe. Je li oporavak zaista takav da bi mogao u skorijem vremenu dovesti do smanjenja poreza i povećanja javne potrošnje, a bez utjecaja na javni dug i deficit? Stoga smo potražili odgovor na sljedeća pitanja:

  • Ako ste zagovornici smanjenja poreza, jeste li se spremni suočiti s daljnjim rastom javnog duga?
  • Što treba mijenjati u poreznom sustavu?
  • Kako planirate podići standard građana?
  • U što planirate usmjeravati investicije i kako ih financirati?

 DOMOLJUBNA KOALICIJA:

  • Izvršit ćemo temeljitu promjenu poreznog sustava koji počiva na izuzetno velikim davanjima poduzetnika, prevelikom oporezivanju rada i troškovima državne administracije.
  • Smanjit ćemo stope PDV-a na 23 posto u prve dvije godine mandata, a do kraja mandata na 20 posto. Smanjit ćemo PDV-a na 5 posto za dječju hranu i potrepštine te sve tiskane medije.
  • Ukinut ćemo porez na dividendu .
  • Ukinut ćemo stopu poreza na dohodak od 40 posto.
  • Obveznici će poreze plaćati sukladno ekonomskoj snazi, a građane s najnižim primanjima dodatno će se rasteretiti. Ukinut će se 50-60 parafiskalnih nameta.
  • Smanjit ćemo cijenu energije.
  • Delimitirat ćemo rodiljne i roditeljske naknade za drugih 6 mjeseci rodiljnog dopusta, osigurat ćemo 1.000 eura za svako novorođeno dijete.
  • Uvest ćemo nacionalnu mirovinu za starije sugrađane koji nemaju prihode, uskladit ćemo visinu mirovine s rastom plaća, BDP-a i troškova života, s ciljem postupnog povećanja mirovina prema razini od 60 posto prosječne plaće.

KOALICIJA HRVATSKA RASTE:

  • Zalagat ćemo se da i u ovim ograničavajućim uvjetima bude što više socijalne države i socijalne pravde. Najavljujemo daljnje porezno rasterećenje, odnosno rast plaća kao snažan instrument ubrzanja rasta BDP-a.
  • Smanjit ćemo stopu PDV-a za određene poljoprivredne i prehrambene proizvode s 25 na 13 posto.
  • Ukinut ćemo stopu poreza na dohodak od 40 posto .
  • Smanjit ćemo parafiskalne namete za dodatnih 300 mil. kuna u 2016.
  • U fokusu koalicije je ublažavanje nejednakosti – proširit ćemo mjeru energetske naknade (vaučere), financirati energetsku obnovu najugroženijim obiteljima.
  • Nastavit ćemo usklađivati mirovine s rastom troškova života i rastom plaća, uvest ćemo profesionalne mirovine i mogućnost rada uz zadržavanje prava na mirovinu.
  • Povećat ćemo minimalnu plaću.
  • Delimitirat ćemo iznos roditeljske naknade za dodatna 2 mjeseca i do iznosa od 5.000 kn.
  • Investicije se ne mogu financirati iz proračuna, pa je cilj 70-80 % svih ulaganja javnog sektora financirati iz EU fondova.

 KOALICIJA RADA I SOLIDARNOSTI:

  • Smanjenje stope PDV-a najprije na 22% do prosinca 2016., a onda na 20% do prosinca 2019.
  • Uvest ćemo socijalne mirovine od 800 kuna do siječnja 2017.
  • Povećat ćemo minimalne neto plaće na 3300 kuna do siječnja 2017.
  • Uvest ćemo vaučere za prehranu za sve zaposlene do siječnja 2017.
  • Uvest ćemo vaučere za umirovljenike za boravak u hotelima izvan sezone do siječnja 2017.
  • Potrebno je mijenjati strukturu investicija i više ulagati u prerađivačku industriju.

NAPRIJED HRVATSKA:

  • Zalagat ćemo se za stabilnost drugog mirovinskog stupa te povećanje prosječne i najniže mirovine za 10 posto.
  • Uvest ćemo mjere za brzo razduživanje građana i porezno rasterećenje plaća.

 ORAH:

  • Potrebno je porezno rasterećenje rada i uvođenje novih ekoloških poreza i poreza na imovinu i kapital.
  • Uvest ćemo iznos minimalne plaće po principu potrošačke košarice i povećati ju na 3.500 kn.
  • Potreban je rast minimalne mirovine i njeno izjednačavanje s EU prosjekom.
  • Nužno je uvođenje mjera proračunskog nadzora kako bi se povećala kontrola i transparentnost trošenja javnog novca.Transformacija državnog i lokalnih proračuna iz tabličnih u projektne proračune (skandinavski model – Švedska) te objava svih transakcija i plaćenih računa na web stranicama tijela javne vlasti u realnom vremenu

PAMETNO:

  • Porezi se mogu smanjiti nakon smanjenja deficita, a tada je potrebno i porezni sustav pojednostaviti, smanjiti broj poreznih stopa, i učiniti ga predvidljivim i pravno stabilnim.
  • Javne investicije ne mogu biti pokretač rasta jer bi to dovelo da daljnjeg narušavanja stabilnosti javnih financija.
  • Financiranje infrastrukturnih projekata treba biti okrenuto prema sredstvima iz EU fondova.

MONETARNA POLITIKA

(NEOVISNOST HNB-A, TEČAJ I UVOĐENJE EURA)

 SINDIKATI MATICE:

Mnogi govore da smo izgubili monetarni suverenitet i time zapravo izgubili jedan od najvažnijih instrumenata ekonomske politike. U tom kontekstu prijetnja je i uvođenje eura. Promjena tečaja doživljava se kao udar na stanovništvo. Profesor Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu izračunao je da bi 10 postotna promjena tečaja pogodila građane najviše do 3 posto njihovih dohodaka.

  • Što gubitak monetarne suverenosti znači za hrvatsku samostalnost i neovisno vođenje ekonomske politike? Hoće li nam ekonomski suverenitet uopće trebati u Europskoj uniji?
  • Treba li mijenjati tečaj?
  • Treba li uvesti euro?

DOMOLJUBNA KOALICIJA:

  • HNB mora imati znatno konstruktivniju ulogu u RH te dati značajan obol rastu kroz povećanje dugoročne likvidnosti banka i afirmacijom operacija na otvorenom tržištu.
  • Ne treba mijenjati tečaj jer postoje mjere kojima se može utjecati na povećanje međunarodne konkurentnost bez zadiranja u tečaj.
  • Hrvatska treba težiti uvođenju eura u dugom roku zbog znatno povoljnijih uvjeta zaduživanja.

KOALICIJA HRVATSKA RASTE:

  • Nismo uspjeli pronaći njihova stajališta

KOALICIJA RADA I SOLIDARNOSTI:

  • Treba mijenjati Zakon o HNB-u i proširiti ciljeve. Uz održavanje stabilne inflacije cilj HNB-a treba postati i održavanje odnosa s inozemstvom putem tečajne politike. Također HNB mora upravljati kamatama i omogućiti da se hrvatska država na domaćem tržištu zadužuje uz 2 posto kamate i tako lakše upravlja javnim dugom i provodi razvojne ciljeve. Jedan od ciljeva treba postati i briga o razini zaposlenosti.
  • U RH se ne isplati proizvoditi. To ne znači da treba devalvirati nego drugim politikama treba dignuti proizvodnju, zaposlenost i dohodak i onda postepeno korigirati tečaj.
  • Uvođenje eura nije u interesu RH jer on prati realne odnose u njemačkoj ekonomiji, ne našoj.

NAPRIJED HRVATSKA:

  • Treba što prije uvesti euro.

ORAH:

  • Neovisnost HNB-a nije upitna, ali neovisnost ne znači neodgovornost. Potrebno je uvesti monetarni dijalog, odnosno Sabor mora dobiti ulogu ex post kontrole odluka HNB-a.
  • Potrebna je stroža kontrola financijskog sustava.
  • Tečajna politika mora biti kamen temeljac monetarne politike, a jedan od glavnih ciljeva HNB-a mora postati i zaposlenost. To automatski uključuje i upravljanje kamatnim stopama.

PAMETNO:

  • Nužna je neupitna neovisnost i stručnost središnje banke bez utjecaja politike.
  • Potrebno je zadržati tečajnu stabilnost jer su potencijalni učinci devalvacije na izvoz manji od potencijalnih negativnih učinaka na otplatu kredita zaduženih građana i gospodarstva.
  • Monetizacija javnog duga tiskanjem novca nije opcija zbog brojnih negativnih posljedica koje su evidentirane u prijašnjim pokušajima.
  • Ne konverziji kredita uz valutnu klauzulu u eurima u kune jer bi to dovelo do pretjeranog gubitka deviznih rezervi HNB-a.

U Zagrebu, 5. studenoga 2015.

MATICA HRVATSKIH SINDIKATA

 

 

 

 

 

 

 

 

Tagovi | ekonomska politika | izbori | okrugli stol | političke stranke