Težak udar Ustavnog suda neposrednoj demokraciji

10.04.2015. u 08:35 Novosti

U organizaciji Inicijative „17 sindikata protiv outsourcinga“ , 10. travnja 2015. održana je konferencija za medije povodom donošenja Odluke Ustavnog suda o neraspisivanju referenduma za donošenje Zakona protiv izdvajanja pomoćnih poslova u javnom sektoru. Političke, pravne i sindikalne aspekte Odluke izložili su koordinator Inicijative i predsjednik Sindikata Preporod, g. Željko Stipić, docent Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Đorđe Gardašević, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, g. Siniša Kuhar i predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, g. Vilim Ribić.

Željko Stipić uvodno je obrazložio naslov konferencije „Težak udarac ustavnoga suda neposrednoj demokraciji“ kojim su naznačeni akteri ove konferencije, s jedne strane Ustavni sud, a s druge svi oni koji su nastojali kroz svoje aktivnosti afirmirati neposrednu demokraciju kroz referendum kojim su željeli spriječiti donošenje jedne loše političke odluke. Nastavio je o posljedicama ove Odluke koje su kod zaposlenika i njihovih obitelji donijele neizvjesnost, strah i zabrinutost za svoju budućnost. Napomenuo je kako se Odluka čekala 10 mjeseci čime su vladajući željeli umanjiti interes građana za ovo važno pitanje, međutim mišljenja je kako im to nije uspjelo što bi se i pokazalo izlaskom velikog broja građana na referendum da je bio dozvoljen. Nedopuštanjem referenduma izgleda da građani imaju samo ustavno „papirnato“ pravo da zatraže raspisivanje referenduma jer je ova nakazna Odluka Ustavnog suda temelj za zabranu svih budućih građanskih inicijativa i referenduma što se daje iščitati iz obrazloženja Odluke, rekao je Stipić. Komentirajući izjave ministara koje su dali nakon objave Odluke vidljivo je da im je dano zeleno svijetlo da outsourcing pokrenu u javnom sektoru.

Stručnjak za ustavno pravo Đorđe Gardašević rekao je kako se ne slaže sa Odlukom i to iz aspekta njezinih obrazloženja te naglasio da je sa pravnog stajališta ovo referendumsko pitanje trebalo proći. Odlukom se tvrdi da bi stanje nastalo donošenjem Zakona na referendumu bilo trajno, međutim to nije točno, s obzirom na to da se zakoni mogu mijenjati pod uvjetom da postoji politički i socijalni konsenzus. Ustavni sud je afirmirao stav da postoje isključive ovlasti Vlade i Sabora koje se odnose na pitanja donošenja državnog proračuna, usmjeravanje javnih službi i gospodarske politike, a donošenje Zakona protiv izdvajanja pomoćnih poslova u javnom sektoru na referendumu bi zadrlo u te ovlasti te stoga nije dopušteno. Ako bi se sagledavalo stvari na ovaj način, s obzirom na to da skoro sve mjere imaju implikaciju na državni proračun, nitko drugi se ne bi mogao pojaviti kao dodatni akter odlučivanja. Ustavni sud prilikom donošenja ove Odluke nije dovoljno raspravljao ni o ljudskom pravu na rad, niti o zaštiti tržišnih sloboda koje štiti bez dodatnih kriterija te se postavlja pitanje kakav mi to socijalni model Ustava imamo, onaj koji štiti poduzetničke slobode ili socijalno osjetljiv Ustav koji vodi računa kakva je radno pravna pozicija ljudi koji u ovoj državi žive.

Siniša Kuhar osvrnuo se na dio Odluke koja na nekoliko mjesta govori kako je Vlada odustala od outsourcinga i rekao kako to nije točno te je naveo primjere provedbe izdvajanja pomoćnih poslova u javnom sektoru još od 2001. godine pa do danas te naglasio da su u provedbi izdvajanja sudjelovali i neki od sudaca Ustavnog suda koji su ovu Odluku i donijeli.

Vilim Ribić najavio je održavanje okruglog stola sa stručnjacima iz područja ustavnog prava na temu 3 presude Ustavnog suda koje se tiču ocjena ustavnosti Zakona o uskratama i nedopuštanja raspisivanja referenduma o outsourcingu. Rekao je da je neshvatljivo da jedan sud donosi odluke bez saslušanja na kojem bi se pokazalo sucima Ustavnog suda da su njihove odluke pogrešne i kontradiktorne, a da je pritom njihova odluka konačna i da nema mogućnosti da se ona izmijeni ako je eklatantno kriva. Suci su odabrani po političkim kriterijima i iz njihovih odluka se vidi razina njihove nestručnosti. Tragedija za hrvatski narod je što uz ovakav nekompetentni Ustavni sud imamo i izrazito lošu politiku, izjavio je Ribić odnoseći se na izjavu ministrice Opačić da je Vlada imala sjajnu ideju zaštite radničkih prava uz istodobno smanjenje troškova te upitao kako su to mislili na radnoj snazi uštediti dok istodobno štite radnička prava. Spomenuo se i njene izjave iz 2013. da Vlada nije napravila analizu je li outsourcing isplativ ili ne, ali je donijela odluku da se u to ide jer je to dobro za zemlju. 4 godine padanja BDP-a pokazuju koliko je vladina politika „dobra“ za zemlju, a zdrav razum nalaže da nešto nije u redu sa ekonomskom politikom koja je donijela 7 godina stagnacije, kazao je Ribić. Ustavni sud koji ulazi u ekonomska pitanja koja ne razumije radi nečuvenu štetu ovoj zemlji jer podupire Vladu koja ih isto tako ne razumije. Ribić se sjetio i godinu dana stare izjave predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec koja je rekla da Ustavni sud neće više ponoviti grešku koju je napravio Ustavni sud devedesetih godina oko vraćanja duga umirovljenicima jer Sud mora voditi brigu o financijama. Ribić se za kraj zgrozio Ustavnim sudom koji vodi brigu o financijama, a ne o vladavini prava.

Konferenciju je završio Željko Stipić zahvalivši novinarima na korektnom praćenju cijele akcije te je najavio daljnje korake Inicijative kroz idućih desetak dana o kojima će ih pravovremeno obavijestiti.

Audio zapis cijele konferencije možete poslušati na donjoj poveznici:

10.4.2015. – Konferencija za medije Inicijative “17 sindikata protiv outsourcinga”