Sindikati nisu kočničari, već kreatori brojnih reformi koje će povećati efikasnost sustava
30.12.2015. u 12:44 Novosti
Predsjednik Matice g. Vilim Ribić održao je 30. prosinca 2015. konferenciju za medije povodom izbora mandatara Vlade RH te neistinitih natpisa u nekim medijima o sindikatima kao kočničarima reformi.
Uvodno je napomenuo kako sudbina Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama ovisi o novoj Vladi i njenom odnosu prema vladavini prava, socijalnom dijalogu i sindikatima. Ako će nova Vlada biti civilizirana skupina ljudi koja respektira potpisane ugovore , sindikati mogu sjesti s njima i razgovarati konstruktivno o načinu provedbe sporazuma, a ako druga strana neće poštivati ugovore tada će se sa sindikatima po pitanju Sporazuma vidjeti na sudu, naglasio je g. Ribić. Sindikati imaju volju riješiti taj problem te neće biti bezobzirni i neuviđavni za ukupno stanje u zemlji.
O novom mandataru Vlade se malo zna te je pitanje što se može od njega očekivati. Dvije su ključne stvari koje ga određuju; njegov kanadski background kao dobar znak obzirom na visoku razvijenost kanadskih socijalnih i ljudskih prava te angažman u farmaceutskoj industriji kao loš znak obzirom da predstavlja krupni kapital, kazao je g. Ribić. G. Orešković ima znanja o mikroekonomiji i vođenju tvrtke, ali nema znanje o makroekonomiji i ekonomskoj politici koje je nužno pri vođenju države. Sve će ovisiti o širini pogleda novog mandatara te njegovoj zainteresiranosti za stanje u Hrvatskoj, a to što znamo njegovu pozadinu nam je prednost jer se nećemo iznenaditi kao sa prethodnom Vladom koja se predstavljala socijalom, a bila je vođena krupnim kapitalom, zaključio je g. Ribić. U Hrvatskoj nema prave ljevice, jer SDP se svjetonazorski prikazuje lijevom opcijom, ali to nije u ekonomskom i socijalnom smislu. Njihovi birači su to prepoznali pa se okrenuli drugim strankama i završili na Mostu, međutim izgleda kako niti Most nije lijeva opcija, već opcija krupnog kapitala obzirom na zagovaranje smanjenja poreza na dobit što nije vid socijalno-demokratske politike. Također Most nije obrazložio socijalni okvir reformi koje namjeravaju provesti te nije jasno u čiju će korist ići te reforme; u korist imućne manjine i poduzetnika ili cijelog društva? Hoće li nova Vlada ostvariti rast i kome će on ići u prilog; krupnom kapitalu ili zapošljavanju? Što će biti sa socijalnom državom? Sve su to pitanja na koje će morati odgovoriti novi premijer te potpredsjednici Vlade g. Petrov i g. Karamarko obzirom da su oni predstavnici stranaka na vlasti.
„Strahujemo od Mostovog najavljenog smanjenja plaća državnim dužnosnicima jer je to preludij za smanjenje plaća državnim i javnim službenicima, a posljedično i svima u državi.“ izjavio je g. Ribić te dodao kako se boji smanjenja plaća saborskim zastupnicima poučen prethodnim HDZ-ovim „nagrađivanjem“ svojih ministara iz kojega su proizašle brojne korupcijske afere. Smanjenje plaća dužnosnicima vodi ka korupciji te smanjenju cijene rada u cijeloj zemlji, zaključio je.
Potom se g. Ribić osvrnuo na lažne medijske navode da su sindikati kočničari reformi. Sindikati nisu kočničari reformi već je kočničar bila politika. Sindikati nisu sprečavali promjenu teritorijalnog ustroja, promjenu pravosuđa, reformu zemljišnih knjiga, lakše osnivanje firmi i lakšu administraciju ili reformu poljoprivrede jer s tim područjima nemaju nikakve veze. Štoviše u područjima s kojima imaju veze sindikati su dali konstruktivan i aktivan doprinos, primjerice u nedavnoj reformi zdravstva koja je zahvaljujući sindikatima dobila suvisle obrise. Sindikati su sudjelovali u reformi plaća u javnom sektoru, ali politika to nikad nije provela. Također izjednačavanje plaća u lokalnoj i državnoj upravi politika nikad nije provela, a sindikati su tražili tu reformu. U reformi visokog obrazovanja 2011. godine aktivno su sudjelovali sindikati, a politika je slomila i tu reformu. Sindikati su za reforme sustava i podsustava i za efikasnost svakog sustava u javnom sektoru i znaju što treba mijenjati u njima kako bi postali efikasni te su sposobni napraviti te reforme, ali ih politika ne želi. Ono čemu se sindikati protive je razgradnja prava iz korpusa socijalne države – besplatnog zdravstva, besplatnog školstva itd., a neki namjerno to poistovjećuju s protivljenjem reformi, međutim to nije isto. Sindikati će braniti socijalnu državu koliko god mogu, ali neće se opirati reformi jer socijalna država i reforme idu zajedno u interesu narodne većine, zaključio je g. Ribić.
Za kraj je pozdravio povećanje minimalne plaće te naglasio kako je to jako dobro jer će povećati potražnju u ovo vrijeme kada je potražnja premala jer imamo pad cijena, deflaciju i zamrznuće ekonomske aktivnosti.
Za savjet gđe. Sandre Švaljek Mostu o rezanju plaća javnom sektoru za 10%, g. Ribić smatra kako je pogrešan, a rezultat je njenog prihvaćanja jedne ekonomske koncepcije koja nije dobra. Griješi u dva elementa; time što će se daljnjim rezanjem slabašna potražnja i dalje gušiti, a drugo u reformi javne uprave jer ako se ljudima smanji plaća neće se povećati efikasnost javne uprave, već će se postići efekt odlaska kvalitetnih ljudi iz sustava. Treći problem je što gđa. Švaljek zagovara rušenje ugovora. Trebala bi odgovoriti na koji način je sugerirala Mostu da smanji plaće, jer kršenje ugovora je pravno nasilje. Smanjenje plaća nije rješenje jer neće smanjiti javni dug, što se i pokazalo u prethodne četiri godine kada su plaće smanjivane, a javni se dug unatoč tome udvostručio, završio je g. Ribić.
Za više informacija poslušajte audio zapis tiskovne konferencije:
Tagovi | minimalna plaća | reforme | Vilim Ribić
