Povratak pripravništva kao najdominantnije mjere za ulazak na tržište rada
25.01.2018. u 16:22 Novosti
Priopćenje za javnost povodom aktivacije redefiniranih mjera aktivne politike zapošljavanja:
U trenutcima kada bilježimo sve nepovoljnije demografske trendove, kada sve više građana napušta Hrvatsku zbog niskih plaća, nesigurnosti i nemogućnosti pronalaska kvalitetnog radnog mjesta, nove politike na području tržišta rada zahtijevaju izrazitu pozornost, a svaka promjena trebala bi pretpostaviti pozitivan pomak, s obzirom na stanje koje je zadnjih nekoliko godina karakteriziralo politike zapošljavanja.
Sasvim je jasno kako je bilo potrebno pristupiti promjenama postojećih politika, na što su ukazivali svi relevantni dionici u društvu, kao i šira javnost. Matica hrvatskih sindikata konstantno je ukazivala na probleme nefunkcionalnih mjera koje su za produkt imale stagnaciju i neperspektivnu sliku tržišta rada. Potaknuti lošim politikama zapošljavanja unatrag nekoliko godina, jasno smo naglašavali nelogičnosti i probleme takvih politika bilo da je riječ o samostalnim javnim istupima ili prosvjednim akcijama sa partnerskim organizacijama kao što je bio slučaj u rujnu prošle godine u sklopu Inicijative Vrijedim više. Također, u okviru Radne skupine za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja, osnovanom od strane Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, aktivnim smo radom kao odgovoran socijalni partner nudili modele i rješenja u svrhu izrade što kvalitetnijeg seta politika zapošljavanja.
Početkom ove godine na snagu je stupio redefinirani paket mjera aktivne politike zapošljavanja, koji je kreiran temeljem Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u RH u razdoblju od 2018. do 2020., a koje je donijela Vlada u prosincu 2017. godine.
U kontekstu redefiniranih mjera aktivne politike zapošljavanja pozdravljamo sve napore koji su uloženi u izradu ovog dokumenta od strane nadležnih tijela te involviranih dionika, kao i određene pozitivne promjene koje ovakav dokument donosi. U prvom redu to je zasigurno povratak pripravništva kao dominantne mjere za ulazak na tržište rada te jačanje pojedinih mjera poput primjerice potpora za samozapošljavanje, putem povećanih financijskih izdvajanja.
Institut pripravništva koji je prema Zakonu o radu bio model osnovnog ulaska na tržište rada mladih, pojavom mjere Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) 2010. godine pao je u zaborav, čime je SOR postao skoro jedina ulaznica na tržište rada većini mladih. Upravo je SOR kao mjera aktivne politike zapošljavanja institucionalizirala rad bez zasnivanja radnog odnosa, rad bez radničkih prava, kao i bez adekvatne plaće koja bi pojedincu mogla osigurati egzistenciju i budućnost. Uvođenjem nove mjere pod nazivom Potpora za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo početkom ove godine, nadamo se da se pristupilo bespovratnoj revitalizaciji pripravništva. Iako prijedlog za potpunim ukidanjem SOR-a nije prihvaćen, raduje nas kako je ipak dio naših prijedloga u sklopu rada unutar Radne skupine ugrađen u model nove mjere pripravništva, putem koje se u slijedeće tri godine planira zapošljavanje preko 30.000 mladih temeljem ugovora o radu.
Međutim, iako nove mjere donose pozitivne pomake za područje tržišta rada, smatramo kako i dalje postoje nedostatci koji bi potencijalno mogli usporiti razvitak tržišta rada te otežavati kvalitetnu aktivaciju svih dobnih skupina. Opstankom SOR-a, makar i u manjem obimu nego dosad, ostavljena je mogućnost da će dio osoba i u realnom i u javnom sektoru tržištu rada pristupati pod nejednakim pravima i uvjetima, iz čega proizlazi potencijalna opasnost da u istom sustavu ili kod istog poslodavca na istim ili sličnim poslovima u isto vrijeme imamo osobu na SOR-u i zaposlenog pripravnika. Isto tako, iako pozitivnim ocjenjujemo uvođenje mjere pripravništva u javnim službama u obrazovnoj razini iz područja obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, mnoge struke ostale su zakinute za mogućnost korištenja mjere pripravništva u javnom sektoru, čime se potencijalno produbljuje jaz i urušava cijena rada u državnim i javnim službama, umjesto da svjedočimo obrnutom procesu. Slijedeći potencijalan problem predstavlja opasnost od nekvalitetne disperzije mjera prema najpotrebitijim i najugroženijim osobama na tržištu rada, posebice dugotrajno nezaposlenim osobama, što je bio slučaj i u prethodnom razdoblju kada su se putem mjera aktivirali oni najzapošljiviji. U skladu sa navedenim, potrebno je dodatno poraditi i na osnaživanju kapaciteta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, čime bi se stvorili preduvjeti za preciznije ciljanje i definiranje najugroženijih korisnika te što kvalitetniju provedbu samih mjera.
Stoga ohrabreni pozitivnim promjenama koje su nastupile, ali u isto vrijeme i oprezni zbog određenih nedostataka redefiniranih mjera, ističemo kako se nadamo nastavku procesa rada svih socijalnih partnera i zainteresiranih dionika s ciljem potpune revitalizacije tržišta rada, ukidanju loših mjera poput SOR-a te kreiranju kvalitetnog sustava zapošljavanja u čemu će Matica hrvatskih sindikata i dalje aktivno sudjelovati.
U Zagrebu, 23. siječnja 2018. godine
Matica hrvatskih sindikata
Tagovi | Matica hrvatskih sindikata | mjere aktivne politike zapošljavanja | Od mjere do karijere | pripravništvo | SOR
