N1, 11.4.2022. – Ribić o pregovorima za plaće, iseljavanju i zakonu o znanosti
11.04.2022. u 15:25 Novosti
Nakon neuspjeha posljednjeg kruga pregovora, sindikalni pregovarači su zatražili hitan sastanak s premijerom Plenkovićem koji je potrebno potvrditi najkasnije do srijede.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata i član Gospodarsko-socijalnog vijeća Vilim Ribić u N1 Studiju uživo je komentirao zahtjev sindikata javnih službi koji inzistiraju na povećanju osnovice plaće za četiri posto od 1. travnja, s obzirom na to da posljednji podaci o inflaciji govore o 6,3 posto rasta cijena na godišnjoj razini, te nastavku pregovora krajem svibnja o povećanju osnovice u drugom dijelu godine. Pregovarački odbori Vlade i sindikata javnih službi održali su u petak, 8. travnja novi krug razgovora o povećanju plaća za 2022., no dogovor nije postignut.
Sindikalni pregovarači su zatražili hitan sastanak s premijerom Plenkovićem koji je potrebno potvrditi najkasnije do srijede, 13. travnja. Na pitanje hoće li se nakon 13 krugova pregovora uključiti premijer Andrej Plenković Vilim Ribić je rekao:
“Jedini signal sam imao na sjednici Gospodarskog vijeća kad sam upozorio na plaće, onda je on rekao da pregovarački proces ide svojim tokom, ali ako bude potrebe da će se uključiti. Doživio sam to optimistično. Premijer možda treba prerezati i žrtvovati neke koncepte koji su nazadni, štetni za društvo… Ako se uključi, zaustavit ćemo pripreme za štrajk. Sindikati su napravili puno kompromisa. Zaprepašćuje zašto ne možemo dobiti odgovor zašto za 180 tisuća njihovih ljudi, o kojima bi oni trebali brinuti, zašto im sad smanjuju plaće. Odgovor nismo dobili.”
Istaknuo je da je u svakim pregovorima kompromis nužan: “Otvorili smo zahtjev da se ponovno pregovara na jesen kad vidimo kako je prošla turistička sezona, ne bismo sami sebi rušili cijenu rada. Naši su zahtjevi skromni i realni, možda i preskromni, ali to je stvar prosudbe i koga imamo na dugoj strani. Na drugoj strani imamo ljude koji ne mogu objasniti svoju politiku. Mislim da se tu radi o ulasku u eurozonu i žele se pokazati da su striktni i odgovorni, ali to znači da su neodgovorni prema vlastitom društvu, zemlji, državnom aparatu. Očito se radi o kupovini vremena, a do 1. lipnja moraju imati tu projekciju iz koje bi se vidjelo da su svetiji od svetaca.”
Govoreći o poziciji Vlade u kontekstu demografije, Ribić je rekao:
“Slika s plaćama je doprinos iseljavanju. Iseljavanje na tešku demografsku depresiju stavlja dodatni teret. Poduzima li Vlada nešto? Da bi to mogli, morali bi shvatiti zašto je došlo do iseljavanja. Hrvatska je znala da ulazi u EU-u i liberalizaciju radne snage. Jedno je liberalizacija, a drugo iseljavanje. Zašto se to dogodilo? Hrvatska se nije pripremila na krizu. 15-ak zemalja je u istoj situaciji kao Hrvatska, postavlja se pitanje zašto se to dogodilo. Odgovor je nevidljiv na prvi pogled – to je pitanje neoliberalnog ekonomskog modela koji državama nije dao da same vode ekonomske politike. Hrvatska mora voditi svoju ekonomsku politiku i zato je preuranjen prelazak na euro.”
Upitan o nadolazećoj reformi znanosti i visokog obrazovanja, odnosno novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti koji je u pripremi, Ribić je istaknuo kako ne bi trebalo uspoređivati ove trenutne pokušaje s Fuchsovim zakonima iz 2011., naglasivši kako je tada bila riječ o ozbiljnim reformskim zahvatima, dok je ovo danas – kamilica. “Ovo su izmjene da se pokupi novac iz Europske unije, temeljem obveza koje su se preuzele u Nacionalnom programu oporavka i obnove. Ministar uvodi nekakve promjene, ima ih 3-4 relevantnih, ali one nemaju reformski kapacitet, nego tek upućuju na potrebu poboljšanja sustava i povećanja efikasnosti. One prave reforme poput načina upravljanja sveučilištem, sastava Senata, odnosa prema autonomiji sveučilišta, što uopće jeste ta autonomija, te reforme su izostale”, rekao je Ribić te dodao: “Nemojte zaboraviti da je Boras izbore dobio eksplicitno na programu da će zadržati status quo i zato cijelo vrijeme ima tu potporu, jer se radi o novcu. Kažu Francuzi da ako nekome stvari nisu jasne, neka gleda kako kola novac. Na Sveučilištu novac kola na takav način da svatko čuva svoja lena. Tu nema integracije, nema modernog sveučilišta, tome nema kraja.”