Kako glavni akteri parlamentarnih izbora gledaju na odgoj, obrazovanje i znanost
02.07.2020. u 10:50 Novosti
Usporedili smo predizborne programe HDZ-a, Restart koalicije, Domovinskog pokreta, Možemo!, Pametno i Mosta
Kako bi naši članovi imali jasniju sliku za koga se opredijeliti na predstojećim parlamentarnim izborima, usporedili smo predizborne programe najrelevantnijih političkih opcija (HDZ, Restart, Domovinski pokret, Možemo!, Most i Pametno) u području odgoja i obrazovanja te znanosti. Pritom smo se orijentirali prvenstveno na točke programa koje se tiču ključnih politika i načelima koje promoviraju Sindikat znanosti i Matica hrvatskih sindikata kao krovna udruga.
Kao prvu bitnu programsku odrednicu istaknuli smo odnos prema aktualnoj Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, strateškom dokumentu za sustav obrazovanja, koji definira cijeli niz kvalitetnih ciljeva i mjera za njihovo ostvarivanje. Ovdje su stajališta šarolika: Restart poziva na punu implementaciju Strategije; Možemo ju konkretno ne spominje, ali promiče programska stajališta definirana Strategijom, a slična je situacija i s Pametno; HDZ najavljuje donošenje sasvim nove Strategije „koja će sadržavati realno ostvarive ciljeve, rokove i sredstva za njihovu provedbu“; Domovinski pokret ne izjašnjava se o postojećoj strategiji već spominje „izradu strategija tehnološkog razvoja“ te u kontekstu usklađivanja reforme obrazovanja „brigu o tradicionalnim vrijednostima hrvatskog društva“. I Most planira „izradu cjelovitih i sveobuhvatnih odgojnih i obrazovnih strategija“.
HDZ je jedini koji spominje i donošenje novog temeljnog zakona kojim će se urediti sustav znanosti i visokog obrazovanja.
Plus: Restart, Možemo, Pametno
Kad govorimo o povećanju ukupnih izdvajanja za obrazovanje i znanost kao jednoj od ključnih komponenti Strategije te dugoročnom strateškom ulaganju u budućnost ove zemlje, izrijekom su se o tome pozitivno odredili HDZ i Možemo, a indirektno Restart koalicija. Domovinski pokret financiranje ne spominje, a Pametno šturo govore o potrebi poticanja „suradnje civilnog društva, javnog, privatnog i akademskog sektora“ te „privlačenju međunarodnih ulaganja“. Most se zalaže za jače poticanje financiranja R&D-a iz privatnog sektora poreznim olakšicama i delimitiranjem iznosa za porezno priznate donacije.
Plus: HDZ, Možemo, Restart
Minus: Domovinski pokret, Pametno
Paralelno s time istražili smo kako stranke gledaju na poboljšanje društvenog i materijalnog statusa učiteljske/nastavničke profesije te bolje uvjete rada u znanosti i visokom obrazovanju, također bitnim elementima aktualne Strategije. Drago nam je da su baš svi podizanje statusa odgojno-obrazovnih radnika jasno naznačili u svojim programima, dok u visokom obrazovanju i znanosti o kvalitetnijim uvjetima za rad na ovaj ili onaj način govore HDZ, Možemo i Most. Nadamo se da će o tome voditi računa kad se u budućnosti otvore razgovori o visini izdvajanja za javni sektor.
Plus: svi
U sferi odgoja i obrazovanja naglasak smo stavili na dostizanje pedagoških standarda u nastavi (broj učenika na jednog nastavnika) te uvođenje jednosmjenskog/cjelodnevnog rada za osnovne škole. Ove konkretne ciljeve su u programima artikulirali Restart, HDZ i Pametno.
Plus: Restart, HDZ, Pametno
Kad govorimo o financiranju znanosti i visokog obrazovanja, specifično nas je zanimao stav političkih aktera prema implementaciji cjelovitih programskih ugovora (lump sum model financiranja ustanova koji podrazumijeva povećanu odgovornost uprave za postignute rezultate i upravljanje kadrovima te jasan sustav praćenja kvalitete). Prema tome su se pozitivno odredili Možemo te Pametno. Domovinski pokret, HDZ i Most programske ugovore u svojim predizbornim materijalima ne spominju, dok ih Restart koalicija implicitno podržava kroz pozivanje na primjenu aktualne Strategije. Na ovome mjestu moramo istaknuti da je u Sindikatu u zadnje vrijeme sve više prigovora na aktualni sustav programskih ugovora, temeljem iskustva kako se s time radi na našim sveučilištima. A problematizaciju tog pitanja nismo našli u programima stranka pa stoga nećemo nikome dati niti plus niti minus.
Jako bitna stavka vezana za aktualnu Strategiju jest puna implementacija Cjelovite kurikularne reforme, koja podrazumijeva veću slobodu nastavnika u kreiranju nastavnog programa, a za mandata aktualne Vlade je zamijenjena znatno reduciranom „Školom za život“. Ovdje je Pametno izrijekom podržalo „povratak na put zacrtan CKR-om“, sasvim jasno se na nju poziva i Restart, dok Možemo! sam CKR ne spominje, ali, prema našem mišljenju, iskazuje načela i ciljeve u obrazovanju koji se podudaraju s onima u CKR-u. HDZ govori o unapređivanju obrazovne reforme „nakon temeljite analize onoga što je dosad učinjeno“, dok Domovinski pokret kurikularnu reformu kao takvu ne spominje, ali „veliku pozornost stavlja na odgojnu komponentu“ škola. Most ističe konstruktivnost i potrebu za strukovnim kontinuitetom te traži detaljnu analizu aktualne „Škole za život“, nakon čije evaluacije planira donijeti odluku o daljnjim koracima.
Plus: Možemo! Pametno, Restart,
Minus: Domovinski pokret
U sklopu priče o kurikularnoj reformi ističemo za sindikate vrlo važno pitanje uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja kao zasebnog obveznog predmeta, a ne međupredmetnog sadržaja kako je implementiran u „Školi za život“. Najjasnije su se ovdje odredili Možemo!, koji kao cilj navode „stvaranje kritičkih i angažiranih građanki posvećenih izgradnji pravednijeg, održivijeg i solidarnijeg društva budućnosti“. Restart također u svojim mjerama navodi uvođenje „odgoja i obrazovanje za građansko društvo i demokraciju“. Pametno se ne osvrće posebno na taj aspekt CKR-a, dok HDZ građansko obrazovanje ne spominje, ali zato govori o „stjecanju ključnih spoznaja o hrvatskoj kulturi, povijesti i identitetu“. Domovinski pokret pak tvrdi da djecu treba „podučavati osnovnim životnim i ekonomskim konceptima (upravljanje vremenom, upravljanje kućanstvom)“.
Plus: Možemo, Restart
Minus: HDZ, Domovinski pokret
Što se tiče odnosa javnog i privatnog obrazovanja te stava prema „vaučerizaciji“ tj. mogućnosti da se javnim sredstvima financiraju privatni obrazovni programi, ovdje također nailazimo na raznolike poglede. Restart, HDZ, Most i Možemo! se uopće ne bave tom problematikom, njima je u fokusu isključivo javni obrazovni sustav. S druge strane, Domovinski pokret kritizira javna sveučilišta za loše upravljanje sredstvima dodijeljenima od države i zalaže se „da roditelji dobiju veću slobodu u izboru škola koje će pohađati njihova djeca“. Pametno također tvrdi da je „potrebno poticati konkurentnost između javnog i privatnog sektora kroz stvaranje veće mogućnosti izbora“.
Plus: Restart, HDZ, Most, Možemo!
Minus: Domovinski pokret, Pametno
Za kraj smo ostavili vjerojatno najvažnije pitanje za hrvatsku akademsku zajednicu, ali i ono koje je u programima političkih stranaka najmanje zastupljeno – odnos prema funkcionalnoj integraciji sveučilišta te sveučilišnoj autonomiji i njezinoj zlouporabi od strane uprava sveučilišta. Najkonkretniji je tu HDZ koji će „definirati i urediti opseg autonomije sveučilišta“, a pritom će „u dijalog uključiti cijelu akademsku zajednicu, Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, članove Rektorskog zbora i Vijeća veleučilišta i visokih škola.“ Sindikate ne spominje. Program Možemo sadrži tek par općih mjesta o tome da „akademska sloboda mora biti praćena visokom razinom odgovornosti u upravljanju i korištenju javnih resursa“, dok Pametno na jednom mjestu ističe „očuvanje autonomije temeljene na odgovornosti“, a Most spominje „očuvanje autonomije visokih učilišta“. Restart i Domovinski pokret u svojim programima tu temu ne prepoznaju kao bitnu.
Plus: HDZ
Minus: Domovinski pokret, Restart
Ukupno gledano, najbolji dojam ostavili su obrazovni programi koalicija Možemo i Restart koalicije, koji se u najvećoj mjeri podudaraju s onim ciljevima i načelima koje promiču sindikati u obrazovanju. Nešto niži stupanj korelacije nalazimo u programu HDZ-a uz njihov jasan otklon od postojeće Strategije, primarno na vrijednosnim pitanjima, te u programu Pametno, s time da je kod njih značajnije prisutna tendencija prema većem povezivanju privatnog obrazovanja s javnim.
Tagovi | obrazovanje | odgoj | parlamentarni izbori 2020. | političke stranke | predizborni programi | znanost
