Prema onome što je ministar rada Marin Piletić izjavio neposredno nakon propalih pregovora sa sindikatima javnih službi u ponedjeljak, ispada da oni nemaju pravo na štrajk koji su najavili. Međutim, sindikalni pravnici i drugi stručnjaci za radno pravo nipošto se ne slažu s Piletićem. Sindikati itekako imaju pravo na štrajk, a ministar je pozvan na predavanje o štrajku i kolektivnom pregovaranju, poručili su mu. Ministar Piletić se, naime, pozvao na Temeljni kolektivni ugovor u kojem stoji da, ako se sindikati i Vlada u pregovorima ne usuglase oko iznosa povećanja osnovice do izglasavanja državnog proračuna, Vlada samostalno donosi odluku. Međutim, sindikati odbacuju takvo tumačenje kao pravno neutemeljeno.
– Sindikati uvijek imaju pravo na štrajk! Sigurno imaju argumente za traženje mirenja i najavu industrijskih akcija i to ćemo u narednih nekoliko dana i iznijeti. U srijedu se sastaju pravnici svih sindikata javnih službi i izradit ćemo zahtjev za mirenje, odnosno najavu štrajka, gdje ćemo sve obrazložiti pa neću unaprijed iznositi te argumente – rekla nam je Mirela Bojić, pravnica Matice hrvatskih sindikata.
Odredba na koju je upozorio ministar Marin Piletić nije nikakva prepreka za štrajk, dodaje pravnica. – Ministar nije otkrio ništa novo. Takvu smo odredbu i prije imali u Temeljnom kolektivnom ugovoru i ona nikad nije bila prepreka za štrajk! Budite uvjereni da ćemo napraviti sve da zaštitimo prava i interese naših članova – kategorična je M. Bojić. Dodaje kako jednaka odredba postoji i u Zakonu o plaćama, a prije toga bila je i u Zakonu o izvršenju državnog proračuna. Proračun je jedno, a pregovori su drugo, napominje.
Prof. Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta upozorava da je ministar iz nekoliko razloga u krivu kad kaže da bi štrajk bio nezakonit. – Činjenica da je netko odredio kolika će biti osnovica ne znači da će sindikati time biti zadovoljni, stoga je zaključak da bi to vodilo nezakonitom štrajku pogrešan. Osim toga, sindikati obično imaju i dodatne zahtjeve, primjerice topli obrok, pa je to drugi zakoniti razlog za štrajk. A treće, od štrajka sudskih službenika prošle godine, Vrhovni sud zauzeo je stajalište da za zakoniti štrajk ni sindikati ne trebaju biti reprezentativni, niti se prethodno moraju voditi pregovori. Uzevši sva ta tri elementa zajedno, nezamislivo mi je da se ne bi mogao formulirati zakonit zahtjev koji bi opravdao zakonit štrajk – iznio nam je prof. Gotovac, koji je prethodno na društvenoj mreži pozvao ministra na predavanje o štrajku i kolektivnim radnim sporovima.
– Prema ministrovoj tvrdnji, to bi moglo značiti da ne bismo mogli u štrajk ni kad bi nam ponudili jedan posto. Međutim, mi možemo u štrajk i zbog toplog obroka ili zbog zaštite gospodarskih interesa svojih članova! Osim toga, Vlada je odugovlačila s pregovorima i stavila nas u vremenski tjesnac, dva tjedna prije donošenja proračuna. Vidjet ćemo kako će pravnici formulirati zahtjev za mirenje – govori Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.
Sindikati će do kraja tjedna otvoriti proces mirenja, na koji se Vlada može, a i ne mora očitovati, ali je proceduralno to ujedno najava štrajka. Mirenje traje pet dana, ali dogovorno, može trajati i dulje. – U zdravstvu su zdravstveni i nezdravstveni radnici ispod razine liječnika dobili od 5% do najviše 10% veće plaće. Vlada gleda masu plaća i ne zanima ih koliko je dobio ovaj ili onaj, ali nas interesiraju pojedinci i grupe, a ljudi su nezadovoljni, i članovi sindikata i oni koji to nisu, kaže Topolnjak.
