Ustavni sud je krojačnica po mjeri raznih političkih interesa
02.04.2015. u 12:59 Novosti
Skoro dvije godine nakon podnošenja prijedloga za ocjenu ustavnosti, Ustavni sud je donio Odluku da su Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama te Uredba koja produljuje taj zakon proglašene u suglasnosti sa Ustavom. Također, donio je Odluku kojom odbija prigovore predlagatelja o nesuglasnosti s Ustavom Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža i Rješenje o ne prihvaćanju prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Uredbe o izmjeni tog istog zakona.
Povodom ovih površnih i neutemeljenih Odluka Ustavnog suda, Matica hrvatskih sindikata održala je konferenciju za medije. Više o ovoj temi na konferenciji su govorili Predsjednik Matice g. Vilim Ribić, Glavna tajnica Matice gđa. Mirela Bojić, te pravni tim Matice u kompletnom izdanju.
Vilim Ribić uvodno je rekao kako je ova konferencija sazvana kako bi se dočaralo medijima što se dogodilo i zato je pozvao kompletni pravni tim Matice -specijaliste za ovo područje prava,da javnosti pojasne okolnosti donošenja ovakvih Odluka Ustavnog suda.
Vilim Ribić – uvod, audio s konferencije 2.4.2015.
Pravnica Sindikata znanosti Ana Petošić uvodno je izložila kako je Matica po pitanju ovih Zakona Ustavnom sudu od 2013. godine podnijela tri Prijedloga za ocjenu ustavnosti, a Ustavni sud je prvu Odluku donio tek 30. ožujka 2015. U tom periodu Vlada RH si je nedjelovanjem Ustavnog suda dala za pravo da se postavi iznad zakona i narušava sustav kolektivnog pregovaranja čime je ugrožavala vladavinu prava i pravnu sigurnost u RH.
Ana Petošić – audio s konferencije 2.4.2015.
Mirela Bojić, kao pravnica, zgrožena je površnosti ovih Odluka koje su rezultat nesagledavanja sustava u cjelini, a što bi trebala biti zadaća Ustavnog suda. Na primjerima iz Odluka ukazala je na nekompetentnost sudaca; naime pozivaju se na promijenjene gospodarske okolnosti između 2004., kada je prvi puta u kolektivnim ugovorima ugovoreno pravo na uvećanje plaće za 4,8 i 10% temeljem godina staža i 2014. godine. Zanemarili su činjenicu da je zadnji puta to pravo ugovoreno u kolektivnom ugovoru 2013., samo četiri mjeseca prije nego je Vlada donijela Zakon o uskrati. Kako je moguće da Vlada nije znala da je Hrvatska u krizi kada je potpisivala taj kolektivni ugovor? Nadalje, rekla je da Ustavni sud uvećanje od 4,8 i 10% prvo naziva organskim dijelom plaće dok kasnije mijenja svoje mišljenje i to isto uvećanje naziva povlasticom. Također u Odluci se navodi da se Vlada prilikom donošenja ovih Zakona nije ponašala u skladu sa demokratskom procedurom koja nalaže kolektivno pregovaranje prije izmjene ugovora radi promijenjenih okolnosti, ali svejedno Sud zaključuje kako Vlada nije prekoračila granice svojih ovlasti te da se ovdje ne radi o prakticiranju zlouporabe moći. Bojić je još jednom ponovila kako se ovakve stvari događaju kontinuirano već dvije godine.
Mirela Bojić – audio s konferencije 2.4.2015.
Pravnica Tatjana Jedličko izjavila je kako su ove Odluke dobra osnova za daljnje Prijedloge za ocjene ustavnosti, obzirom da Odluke navode da su Zakoni o uskrati privremene mjere. Prije tjedan dana doneseni su novi Zakoni o uskrati i za 2015. godinu te je vidljivo kako se radi o trajnim mjerama. Također je napomenula kako su ovim Odlukama građanima narušeni pravna sigurnost, pravna predvidljivost i pravna izvjesnost.
Tatjana Jedličko – audio s konferencije 2.4.2015.
Mirna Matković, pravnica Matice, rekla je kako je pitanje Zakona o uskratama uzneseno i na međunarodnu razinu; podnesena su tri prigovora Međunarodnoj organizaciji rada te kolektivna žalba Vijeću Europe radi derogacije kolektivnog pregovaranja. Matković je najavila podnošenje tužbe na Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu obzirom da hrvatski Ustavni sud ne štiti prava svojih građana.
Mirna Matković – audio s konferencije 2.4.2015.
Vilim Ribić je zaključio konferenciju činjenicama da su konvencije Međunarodne organizacije rada sastavni dio hrvatskog prava. Konvencijama je omogućeno Vladi da suspendira određena prava, ali samo po zadanoj proceduri, na određeno vrijeme. Ustavni sud oprašta Vladi proceduralne pogreške i tolerira nešto što je protivno konvencijama. Sud prenosi vladino mišljenje o ekonomskoj situaciji i upotrebljava floskule iz medija o politikama štednje radi smanjenja javnog duga. Time Ustavni sud samo pogoršava stanje u državi na ekonomskom planu, podupire politiku, a ne vladavinu prava te donosi konfuziju u stavove ostalih sudova. Također, Ribić je zaključio kako Ustavni sud radi po načelu oportuniteta – priklanja se Vladi kada Sudu to odgovara, a ovaj put to radi na štetu 300.000 građana.
Vilim Ribić – audio s konferencije 2.4.2015.
U nastavku možete preuzeti tekst priopćenja Matice povodom donošenja ovih odluka Ustavnog suda:
Priopćenje povodom donošenja Odluka Ustavnog suda