Priopćenje povodom donošenja Nacionalnog programa reformi

28.04.2015. u 14:00 Novosti

Matica hrvatskih sindikata izdala je priopćenje za javnost povodom usvajanja “Nacionalnog programa reformi” od strane Vlade RH, a koji će biti dostavljen Europskoj komisiji kao dio obveza koje proizlaze iz sudjelovanja RH u ciklusu Europskog semestra – instrumenta fiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih politika država članica EU.

Priopćenje je dostupno za preuzimanje u PDF formatu.

Nacionalni program reformi – čačkalicom protiv zmaja!

Trenutna ekonomska i društvena depresija u RH krajnji je pokazatelj potrebe da se ekonomska politika usmjeri na povećanje zaposlenosti i jačanje raspoloživog dohotka. Iako ni javni dug, ni deficit, ni preporuke Europske komisije ne mogu biti važnije od ta dva cilja Vlada RH ih je u Nacionalnom programu reformi 2015. ipak uspjela zanemariti te je izbacila još jedan dokument koji slijedi logiku dosadašnje, vidno neuspješne ekonomske politike. U 2015. fokus i dalje najvećim dijelom ostaje na posljedicama krize (deficitu i dugu), umjesto na njezinim uzrocima (padu potrošnje i investicija).

Hrvatska je od početka krize izgubila 200.000 radnih mjesta, 13 posto BDP-a i trenutno je u deflaciji. Vlada u navedenom dokumentu kao dvije glavne mjere poticanja rasta nudi smanjenje parafiskalnih nameta i administrativnog opterećenja u području trgovine i nekretnina. Iako su obje mjere načelno pozitivne, one su za generalnu ekonomsku situaciju potpuno irelevantne i izgledaju kao da Vlada čačkalicom želi ubiti zmaja. S druge strane, mnogo je više napora i kreativnosti posvećeno mjerama koje se tiču rezanja javne potrošnje. To pokazuje da Vlada i dalje planira ispunjavati promašene zahtjeve Europske komisije, a zanemarujući temeljne probleme domaće ekonomije.

Osim što je dokument promašio problematiku čije bi rješavanje u razumnom roku moglo dovesti do ekonomskog oporavka, postoje i pojedinačne mjere s mogućim negativnim efektima po javni sektor, ali i cijelu ekonomiju. Jedan od prigovora je i netransparentnost njegove izrade i način uključivanja socijalnih partnera koji nije omogućavao konstruktivan doprinos. Matica se trudila i u takvim okolnostima utjecati na sadržaj programa reformi te je 26. ožujka uputila svoje sugestije. Neke od njih su citirane vrlo načelno i selektivno kako bi se uklopile u koncept dokumenta, ali bez efekta na sam sadržaj dokumenta. U konačnici, osnovna sugestija o potrebi orijentacije na poticanje rasta, a ne na “kozmetiku” javnih financija potpuno je zanemarena. Dokument je kreiran upravo u suprotnom smjeru.

Zagreb, 28. travnja 2015.

Matija Kroflin, mag.oec.