Na sjednici GSV-a o priuštivom stanovanju i osnivanju Ureda za socijalno partnerstvo
20.06.2024. u 15:08 Novosti
foto: vlada.gov.hr
izvor: vlada.gov.hr i hrt.hr:
Prvi put nakon tromjesečne stanke i formiranja nove Vlade, 19. lipnja 2024. održana je sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Premijer Andrej Plenković se na sjednici GSV-a osvrnuo na dosadašnja postignuća Vlade u jačanju gospodarstva i standarda građana. Kazao je da uz rekordnu zaposlenost, posebno ohrabruje rast plaća i mirovina. Za iduće razdoblje najavio je otvaranje 125 tisuća novih radnih mjesta, dostizanje 82 posto prosječne razvijenosti Europske unije, rast kreditnog rejtinga na A razinu, uvođenje registra stanovništva, prosječnu neto plaću od 1.600 eura te minimalnu bruto plaću od 1.250 eura. Potaknut ćemo, rekao je, otvaranje 125 tisuća novih radnih mjesta i dostići stopu zaposlenosti od 75 posto za što ćemo uložiti 700 milijuna eura putem mjera aktivne politike zapošljavanja. Dodao je da će se stopa nezaposlenosti smanjiti ispod 5 posto te da će Vlada nastaviti s politikom poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom, za što će se osigurati više od 100 milijuna eura.
Obrazovni sustav, kazao je Plenković, nastavljamo unaprjeđivati ulaganjem 1,5 milijarda eura u osnovne škole čime ćemo omogućit pohađanje nastave u jednoj smjeni od školske godine 2027./2028.
Premijer je kazao da je u prvih osam godina ostvaren visok stupanj razumijevanja, dijaloga i uspješne tripartitne suradnje te je najavio osnivanje Ureda za socijalno partnerstvo.
Nacionalna stambena politika uskoro tema posebne sjednice GSV-a
U izjavama nakon sjednice, predsjednik GSV-a Krešimir Sever rekao je da će se Vlada u idućem razdoblju više orijentirati prema izgradnji javnih stanova za najam, koji bi omogućili priuštivo stanovanje onima koji su za to zainteresirani, osobito su to mladi. Među razlozima iseljavanja iz zemlje mladi spominju, između ostalog, nedostatak uvjeta za stvaranje obitelji jer im je skupo platiti najam stana, a jednako im je skupo dignuti kredit za kupnju stana. Prema pojedinim istraživanjima, tri četvrtine mladih i radno sposobnih ljudi u Hrvatskoj živi s roditeljima, rekao je Sever te napomenuo da se Hrvatska danas kreće u rentijerskom modelu, u kojem iznajmljivači apartmana ili stanova imaju visoke zarade, a plaćaju izuzetno niske poreze.
Međutim, dostupni stanovi i stambena politika nisu dovoljni, upozorava Sever. Potrebno je ostvariti napretke glede dostojanstvene plaće i sigurnosti radnog mjesta, što se može postići povećanjem broja radnika pokrivenih kolektivnim ugovorima, naglasio je.
Od jeseni aplikacija “e-kolektivni ugovori”
Ove jeseni javnosti će biti predstavljena aplikacija “e-kolektivni ugovori” koja će na mjesečnoj razini ažurirati podatke o broju potpisanih kolektivnih ugovora i postotku radnika koji su njima pokriveni, najavio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
“Svi potpisnici kolektivnih ugovora bit će pozvani da dostave ugovore u ovu aplikaciju, kako bismo znali koliko točno iznosi stopa pokrivenosti hrvatskih radnika kolektivnim ugovorom. Podatak koji se često ponavlja, onaj o 40 do 45 posto, temelji se na akademskim istraživanjima prije nekoliko godina”, kazao je.
Spomenuta aplikacija najprije će biti predstavljena socijalnim partnerima, i to već početkom srpnja, dodao je Piletić.
“To će biti polazna osnova za izradu Akcijskog plana za promoviranje kolektivnih ugovora koji ćemo morati donijeti nakon što izmijenimo Zakon o minimalnoj plaći”, poručio je ministar.
Osnivanje vladina Ureda za socijalno partnerstvo
Na dnevnom redu sjednice GSV-a bilo je i osnivanje vladina Ureda za socijalno partnerstvo. Isti je ured jednom već osnovan, za vrijeme mandata Ivice Račana, a ukinut je u mandatu Zorana Milanovića.
“U izradu uredbe o samom ustrojstvu i djelokrugu rada definitivno ćemo uključiti predstavnike sindikata i poslodavaca”, rekao je Piletić.
Dopredsjednik GSV-a iz redova predstavnika poslodavaca Ivan Mišetić kao ključne teme naveo je demografiju, obrazovanje i reformu poreznog sustava, s naglaskom na rasterećenje rada.
“Mladima treba pružiti pristup tehnologiji i obrazovanju te im dati priliku. Drugi važan cilj je konkurentnost nacionalnog gospodarstva i inovacije, što opet ima veze s obrazovanjem i mladima”, zaključio je Mišetić.
