Konferencija: “Zajedno za mentalno zdravlje na radu”

09.10.2026. u 14:12 Novosti

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) provodi “Kampanju za zdrava mjesta rada: zajedno za mentalno zdravlje na radu” kojoj je cilj jačanje svijesti o utjecaju psihosocijalnih rizika, upozoravanje na važnost prevencije i upravljanja psihosocijalnim rizicima te promicanje stvaranja poticajnog, uključivog i mentalno zdravog radnog okruženja u svim sektorima.

U sklopu ove kampanje Matica hrvatskih sindikata je pod pokroviteljstvom EU-OSHA-e u četvrtak 8. listopada 2026. održala konferenciju “Zajedno za mentalno zdravlje na radnom mjestu”, na kojoj je istaknuto da su prekomjerno radno opterećenje, nedostatak kontrole i loša komunikacija glavni psihosocijalni rizici narušavanja mentalne dobrobiti.

Sudionike su u konferenciju uvele predsjednica Matice Sanja Šprem, glavna tajnica Matice Mirela Bojić i v.d. ravnateljice Uprave za rad i zaštitu na radu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) Anita Zirdum govorivši o konstantnoj mentalnoj prožetosti radnog i slobodnog vremena koja utječe ne samo na psihičko već i fizičko zdravlje. Upozorile su kako su stres i izgaranje na poslu rezultat obavezne stalne dostupnosti i brisanja granica između radnog i slobodnog vremena.
“Razvoj digitalne tehnologije povećava psihosocijalne rizike na radnom mjestu i oni su povezani s nasiljem na radnom mjestu. Nedostatak radne snage stavlja radnike pod sve veći pritisak i krajnje je vrijeme da se radnici zaštite”, poručila je predsjednica Šprem.

Govoreći o ciljevima kampanje Marina Prelec iz Uprave za rad i zaštitu na radu MROSP-a, naglasila je kako su joj prioriteti procjena i upravljanje psihosocijalnim rizicima, posebice u zdravstvu i socijalnoj skrbi, maltretiranje, seksualno uznemiravanje i nasilje, fizički rizici i mentalno zdravlje, podrška mentalnom zdravlju na radu. Upozoreno je da čak 29 posto radnika EU pati od stresa, tjeskobe ili depresije koji su uzrokovani ili pogoršani poslom.

Naglasila je važnost podizanja svijesti o učinku dobrog radnog okruženja na mentalno zdravlje i dobrobit te procjene, prevencije i upravljanja psihosocijalnim rizicima. Prema istraživanju OSH Pulse za 2025. godinu 44 posto radnika u EU izjavilo je da su izloženi velikom vremenskom pritisku ili prevelikom radom opterećenju; 37 posto radnika osjeća opći umor.

Prezentirajući psihosocijalne rizike u zdravstvu, Nataša Matejaš Brlić glavna tajnica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara, istaknula je da psihosocijalni rizici nisu osobni problem, već sustavni izazov zdravstva te da ulaganje u humane uvjete rada nije trošak, nego najbolja investicija u kvalitetu zdravstvene zaštite.
“Rad nedjeljom, blagdanima i vikendima dovodi do stanja u kojem se osobni život radnika nalazi u potpunom neskladu s ritmom ostatka obitelji i društva. Suočeni su sa socijalnom izolacijom i osjećajem nepravde i moralnog tereta. Poseban problem je noćni rad koji uzrokuje kroničan nedostatak sna što negativno utječe na kardiovaskularni, gastrointestinalni i imunološki sustav”, naglasila je.

O psihološkoj klimi i sindromu sagorijevanja na poslu kod državnih službenika govorila je Barbara Raguž Pečur iz Službe za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, upozorivši kako su suočeni s visokim administrativnim zahtjevima, ograničenim resursima, učestalim promjenama zakonskih i proceduralnih okvira i očekivanjima različitih interesnih skupina. “Burnout” – izgaranje na poslu, rezultat je dugotrajne izloženosti stresu na radnom mjestu koji se razvija postupno i može izazvati trajne posljedice za zdravlje, dodala je.

Predsjednica Sindikata Znanje Nada Lovrić istaknula je kako više od 20% nastavnika tjedno osjeća potpunu iscrpljenost, dok 25,7% pati od visoke emocionalne iscrpljenosti. Pojačani stres im uzrokuju česte promjene zakonodavnog okvira, pretjerana administracija, pritisak ocjenjivanja i nerealna očekivanja roditelja. “Nastavnici i učitelji imaju problem s traženjem pomoći: čak 78% nastavnika oslanja se isključivo na obitelj, dok samo 11% do 15% traži profesionalnu psihološku pomoć. Oko 74% nastavnika navodi da kroz sustav nikada nisu dobili edukaciju ili podršku za očuvanje mentalnog zdravlja”, naglasila je Lovrić. Predložila je organizaciju redovitih stručnih usavršavanja o prepoznavanju simptoma sagorijevanja (burnouta) i tehnikama suočavanja sa stresom i pružanje sigurnog prostora nastavnicima za grupne ili individualne razgovore o teškim situacijama iz razreda s licenciranim stručnjacima.

Nakon izlaganja program je nastavljen panel raspravom kojom je moderirala Ivana Šepak-Robić, predstavnica Matice u Upravnom odboru EU-OSHA-e. U raspravi o psihosocijalnim rizicima na poslu sudjelovali su Ariana Bogner Boroš iz Sindikata hrvatskih učitelja, Dijana Farkaš iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara i Jere Gašperov voditelj Službe za zaštitu na radu pri MROSP-u te sudionicima prenijeli životne priče s konkretnim primjerima stresa s kojima se nose učitelji, medicinske sestre i tehničari te državni službenici.

Kako je prolazila konferencija pogledajte u nastavku: