Izjave guvernera Vujčića suprotne gledištima svjetskih ekonomskih autoriteta

05.05.2022. u 15:28 Novosti

Foto: Slavko Midzor/PIXSELL

Matica hrvatskih sindikata održala je konferenciju za medije povodom izjava guvernera HNB-a Borisa Vujčića kako euro svoje prednosti pokazuje upravo u trenucima kriza

Guverner Vujčić je u srijedu na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura izjavio kako se prednosti eura najbolje vide upravo u krizama te kako će zbog ulaska u euro hrvatskim građanima i poduzetnicima biti bolje.

Navedene izjave proturječe analizama i stajalištima globalnih ekonomskih autoriteta poput Josepha Stiglitza, Paula Krugmana, Ashoke Modya, itd., kao i domaćim ekonomistima poput Maruške Vizek, Ljube Jurčića i drugih, osobito mlađih obrazovanih ekonomista, koji upozoravaju na potpuno suprotne učinke eura. Upravo u krizama euro se pokazuje kao ranjiva i nestabilna valuta koja ne može osigurati pojedinim zemljama očuvanje inozemnih tržišta, spašavanje radnih mjesta i očuvanje proizvodnje.

Naime, euro je za vrijeme prijašnjih kriza bio faktor pogoršanja situacije u mnogim zemljama. Podaci demantiraju guvernera i pokazuju da su zemlje eurozone ekonomski prolazile lošije od zemalja izvan eurozone. Dovoljno je prisjetiti se situacije u Grčkoj, Italiji, Irskoj, Španjolskoj, Portugalu, ali i u zemljama poput Finske koje su bile snažno pogođene svjetskom financijskom krizom u Europi i zbog uvođenja eura ostale su bez alata, nužnih za prilagodbu kriznom šoku. Visoku cijenu su platili građani tih zemalja visokom nezaposlenošću, smanjenim životnim standardom i rastakanjem socijalne države, stvarajući temelj i za radikalizaciju političkih prilika.

Podaci  pokazuju da je u periodu financijske krize od 2007.-2015. eurozona ostvarila rast od svega 0,6 posto, dok su europske zemlje izvan eurozone ostvarile rast od 8,1 posto, a SAD rast od 10 posto. U terminima BDP-a po glavi stanovnika eurozona je u promatranom periodu ostvarila pad od 1,8 posto, europske zemlje izvan eurozone rast od 1 posto, a SAD rast od 3 posto. Slično je i s produktivnošću.

U Hrvatskoj se nije provela ozbiljna javna stručna rasprava o mogućim negativnim aspektima uvođenja eura. Ekonomski autoriteti upozoravaju da je eurozona nedovršena kuća i u mnogim segmentima nefunkcionalan pothvat u kojeg slabije razvijene zemlje poput Hrvatske ne trebaju srljati. Dominirajući javnom raspravom, HNB i Vlada RH naglašavali su isključivo pozitivne aspekte, iako postoje upozorenja stručnjaka koja ukazuju da eurozona na trenutnom stupnju razvoja može za Hrvatsku značiti više štete nego koristi. Rekli bismo: Ne samo da Hrvatska nije spremna za eurozonu, nego niti eurozona nije spremna za zemlje poput Hrvatske.

Postoje jasna upozorenja, proizašla iz povijesnih činjenica, koja ukazuju da euro može imati teške negativne posljedice na građane u vidu smanjenja plaća i rasta nezaposlenosti. Vlada i HNB uskraćuju javnost za taj segment priče, a ovakve izjave guvernera samo doprinose propagandi koja nije u interesu ljudi, radnika i poduzetnika u ovoj zemlji.

Prije nekog vremena guverner se poslužio sličnim neistinitim tvrdnjama. Iskoristio je činjenicu da ni u jednoj članici eurozone plaće nisu rasle manje od inflacije kao argument za usvajanje eura. Međutim, podaci poriču da je za navedeno zaslužan euro. Naprotiv, većina zemalja izvan eura imale su pozitivnije pokazatelje od onih koje su u euru. Slična je situacija i sa starim članicama EU-a koje su u euru ili izvan njega. Primjerice, prema odnosu između plaća i cijena od 2009. do danas nema razlike između Njemačke i Švedske, a Danska (koja nije uvela euro) stoji bolje od euroizirane Nizozemske te jednako kao i Austrija.

Olako i nonšalantno iznošenje neistinitih tvrdnji i podataka te naglašavanje samo pozitivnih strana usvajanja eura, a prešućivanje ili zanemarivanje negativnih aspekata krajnje je zabrinjavajuće jer predstavlja ili svjesnu manipulaciju javnosti ili nemogućnost objektivnog sagledavanja cjelovite situacije. Teško je reći što je gore i opasnije.

Valuta je bitna sastavnica državnosti neke države, ona se ne mijenja svako malo, već obilježava epohu pa je stoga prilikom promjene valute pristojno da se o tome istinito, ozbiljno i odgovorno informiraju građani. U suprotnom može se tumačiti da se vitalni nacionalni interesi podvrgavaju partikularnim interesima bankarskog ili nekog drugog sektora.

U Zagrebu, 5.svibnja 2022. godine

Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata

Matija Kroflin, makroekonomski savjetnik Matice

Dodatni prilozi konferenciji za medije:

Odnos plaća i inflacije

Osnovna ekonomska kretanja

Boris Vujčić protiv svih


Tagovi | Boris Vujčić | euro | konferencija za medije | uvođenje eura