– Vladina ponuda je takva da nema rasta plaća ove godine. Vlada je najavila da bi se moglo razgovarati o povećanju osnovice, međutim to bi išlo tek nakon što se potpiše temeljni kolektivni ugovor. Takva ponuda nije bila prihvatljiva nijednom sindikatu. S obzirom na okolnosti u kojima naši članovi rade posljednje dvije godine, s obzirom na ekonomske okolnosti, na rast cijena te očekivanja rasta plaća u privredi – takva ponuda nam se čini nepravedna, ekonomski neopravdana, a ja bih rekao i Vladi politički štetna. U društvu je loša situacija. Vlada neka besperspektivnost i svi smo već pomalo ludi od epidemije, a posebno djelatnici javne i državne službe koji su iznijeli krizu na svojim leđima. Ovo je zapravo jedna ružna poruka poslodavca, kazao je Matija Kroflin, predstavnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u HTV-ovom “Studiju 4”.

Naglasio je da su sindikati htjeli nametnuti pitanje 13. plaće. Kaže da taj institut imaju mnoge europske države pa su ga i oni htjeli, kroz pregovore s Vladom, otvoriti i vidjeti koje su mogućnosti da se to uvede. No Vlada je odbila o tome uopće razgovarati. 

“Vladin odgovor neprihvatljiv je sindikalnim članovima”

Istaknuo je da je osnovica drugo pitanje koje su željeli otvoriti. 

– Smatramo da će plaće u privatnom sektoru ove godine rasti. Vjerojatno će rasti snažnije nego što je to bilo 2021. zbog manjka radne snage. Naše plaće u javnim i državnim službama trebale bi pratiti taj rast. Početna pozicija bila je 8% rasta osnovice. Međutim u pregovaračkom procesu o svemu tome se moglo razgovarati. Stav Vlade da neće razgovarati o povećanju osnovice nas je začudio. Kaže da je Vlada poručila da će se temeljni kolektivni ugovor zaključiti bez povećanja osnovice, a da 13. plaća uopće nije na dnevnom redu. Takva pozicija Vlade nije prihvatljiva našim članovima, izjavio je Kroflin. 

Treći “set sindikalnih želja” su pregovori o svim drugim materijalnim pravima. Pitanje prijevoza radnika je jedno od njih, a osim toga tu su i božićnica, regres, dar za djecu, ali i druga prava koja se mogu otvoriti i raspraviti u okviru pregovora oko temeljnog kolektivnog ugovora. 

“O zahtjevima smo željeli pregovarati, a dobili smo radikalan odgovor – ne može ništa”

– Naši zahtjevi nisu značili da mi očekujemo da se svi oni i ispune u razini u kojoj smo ih mi i predložili. Međutim o svima njima smo željeli pregovarati i vidjeti kakva je pozicija Vlade te koji su Vladini protuargumenti. Mi smo dobili radikalan odgovor koji glasi – ne može ništa. Smatramo da ekonomske okolnosti nisu takve da bi Vlada zauzela takvu poziciju, dodaje Kroflin.

Kako je razgovor sindikata i Vlade išao u jednom lošem smjeru, onda je, kaže, na kraju rečeno da bi se moglo još razgovarati o osnovici. 

– Vlada je iznijela ideju povezivanja toga s nekim makroekonomskim pokazateljima iako moram reći da smo mi još  2016. i 2017. nudili takve modele, a ministar Marić je tada bio izričito protiv toga, izjavio je Kroflin. 

Istaknuo je da se Zakon o plaćama ne može napraviti u kratkom roku.

– Ako Vlada želi da taj zakon dođe na dnevni red sredinom 2023. onda je to trebala početi raditi 2020. Taj se zakon ne može napraviti u kratkom roku. Riječ je o ogromnom broju ljudi i složenim sustavima, izjavio je među ostalim Matija Kroflin.