Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, rekao je kako se treba prisjetiti 2016. godine, kada su svi službenici u državnim i javnim službama godinama gubili na vrijednosti plaće, s obzirom na to da ni ovaj nominalni rast nije pokrivao stope inflacije.

– Ova Vlada je to od svog prvog dana mandata ispravljala i mi smo na samom početku ovih pregovora htjeli našim socijalnim partnerima, sindikatima kako javnih službi, tako i državnih reći, koja je početna osnova za ove pregovore. Vrlo jasno smo matematički dokazali da je realan rast plaće ostvaren sa svim ovim povećanjima i osnovice i nekih drugih prava kroz diranje u uredbe i povećanje koeficijenta određenih radnih mjesta realiziran sa 20,1%. Dakle, od 2016. do ovih pregovora, realan rast plaće općenito u Hrvatskoj je 20,1%. U državnim i javnim službama je čak 1,5% postotni bod više u odnosu na prosjek Hrvatske, rekao je.

Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod, rekao je kako članstvo na kraju procjenjuje ponudu koju sindikati iznesu pred njih, a onda članstvo se prema tome odredi.

– Kao u onom vicu, moram reći – da li ti više vjeruješ riječima ili vjeruješ onome što vidiš? Očito naši ljudi više vjeruju onome što vide. Znači, ne vjeruju ovim brojkama, više vjeruju onome što vide. A kad vide, kad dođu u dućan, kad vide da je sve poskupilo, rekao je Stipić.

Istaknuo je kako se bitka s inflacijom gubi.

– Nije to samo u Hrvatskoj, to je svugdje tako. U Hrvatskoj se ona možda malo gubi žešće nego negdje drugdje. Ona se odnosi na konkretne ljude. Konkretni ljudi su rekli – to nama nije prihvatljivo. Ono što je mene iznenadilo, 7,5 tisuća njih se izjasnilo u 24 sata. Svi ćemo se složiti da je to valjda reprezentativan uzorak. Imamo desetak tisuća članova, ali njih se izjasnilo 7,5 tisuća u 24 sata. Pritom uopće nije bilo povjerenika jer smo bili na Skupštini. To su se ljudi u školama izražavali bez ikoga. Znači nikakve sugestije, ničega. Ljudi su se tako izjasnili i to treba poštivati. I trebala bi se svaka vlada nad tim zamisliti. Bez obzira tko je potpisao jer to je poruka, rekao je.

Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, rekla je kako se u realnom sektoru već nekoliko godina bilježi snažan rast plaća.

– Prošle godine je rast plaća bio preko 20%, ove godine već preko 15%. Ako uzmem u obzir stopu inflacije, realni rast se očekuje do kraja godine između 5 i 7%. Taj snažan rast plaća je praktički utjecao i na činjenicu da se broj zaposlenika s minimalnom plaćom smanjio s preko 65 tisuća na manje od 20 tisuća. Broj ljudi koji radi za minimalnu plaću je manji od 20 tisuća i tu je uglavnom riječ o granama industrije koje su radno intenzivne, koje su iznimno nisko profitabilne. Tu je uglavnom riječ o sektoru tekstila, proizvodnje obuće, kože i gume, rekla je Weber.

Istaknula je kako postoje određeni sektori koji su iznimno nisko profitabilni i nisko plaćeni, ali neovisno o tome, s obzirom na borbu na tržištu rada za svakog zaposlenika, primjetan je snažan rast plaća.

– Danas smo čuli da je prijedlog, odnosno odluka Vlade, da će minimalac povećati za 20%. To je puno šire od samog dizanja minimalca jer to podizanje minimalca će za sobom povući i snažni udar na trošak rada, jer minimalna plaća će za sobom podići i sve ostale razrede plaća, što će za mnoge poslodavce biti poprilično težak udarac. Trošak rada u svakoj kompaniji u strukturi troškova najviše sudjeluje, rekla je Weber.

Dodala je kako su stope profitabilnosti sektora tekstila, kože, obuće i gume gotovo na granici rentabilnosti.

Marin Piletić se nadovezao i rekao kako su ove stope povećanja plaća u Hrvatskoj u samom vrhu Europske unije. Komentirao je i inflaciju u Hrvatskoj.

– Upravo što smo se suočavali s inflatornim pritiscima, Vlada je reagirala. Vlada je reagirala i s petim paketom mjera gdje smo obuhvatili sve segmente naših građana čuvajući ih od inflacije. Pet puta bismo skuplje plaćali cijenu električne energije da nije bilo intervencija Vlade. Obuhvatili smo i umirovljenike sa 6 intervencija i jednokratnim novčanim primanjima koji nisu uračunati u prosječnu mirovinu, rekao je.

Piletić: Sve zaposlene u siječnju očekuju efekti porezne reforme

Piletić je rekao kako nije točna konstatacija da ljudi koji vrijede u javnom sektoru odlaze u privatni sektor.

– Legitimno je pravo da kad imate ponudu, da ljudi neće biti ovisni o sigurnosti namještenja i službe u državnoj ili javnoj službi, nego će okušati sreću i u privatnom sektoru, dodao je.

Podsjetio je da sve zaposlene u siječnju očekuju efekti porezne reforme.

– To smo već nekoliko puta predstavili, ali valja podsjetiti da će se i to odraziti na povećanje plaća, ne samo državnih i javnih službenika nego svih. Velika većina gradova će ukinuti prirez, rekao je.

Weber: Porezni klin na višim plaćama iznimno jak

Irena Weber je otkrila kakvo je stanje kod privatnika s božićnicama.

– Kad gledamo prosječnu plaću, ne uračunava se varijabilni dio plaće koji je često značajan, odnosno materijalni, niti se računaju neoporezivi primici koji su isto tako značajni i materijalni. Mi smo u HUP-u kontinuirano pozivali na rasterećenje rada i minimalnih plaća, ali isto tako i srednjih i viših plaća, kako bismo zadržali upravo ove najkompetentnije i najobrazovanije radnike. Dakle, liječnike, inženjere, profesore i IT stručnjake. Na tome i nastavljamo raditi, jer je porezni klin upravo na ovim višim plaćama iznimno jak. Po tome smo među najgorima u Europi. Mi koristimo apsolutno sva raspoloživa sredstva da bismo isplatili ovaj dio neoporezivih plaća. S obzirom na to da je osobni odbitak ostao na razini od nekadašnjih 4000 kuna, to je nešto preko 500 eura. Nakon ovog povećanja minimalne plaće, imat ćemo situaciju da minimalna plaća sa skoro 35% ulazi u poreznu obvezu. Dakle, ljudi s minimalnom plaćom su porezni obveznici, što mislim da bi trebalo isto promijeniti, da bi trebalo podići iznos osobnog odbitka, barem na iznos minimalne plaće, rekla je Weber.

Naglasila je kako se zalažu i za podizanje dnevnice, naknadu, prehranu i prijevoz, osobito u sektorima kao što je građevina.

– I to smo cijelo vrijeme u komunikaciji s Ministarstvom financija, dodala je.

Stipić: Inflaciju imate cijelu godinu

Željko Stipić je komentirao podatke za inflaciju te rekao kako narod jako dobro vidi.

– Nema tih mađioničara koji to mogu učiniti. Ove godine nismo digli osnovicu 2%. Digli smo od 1. travnja i kažemo 2%. Naravno, nije 2%, jer nije bilo od 1. siječnja. Inflaciju imate cijelu godinu, a ovo ste digli tada. I opet smo mi digli učitelju negdje oko 7%, ali nije to 7%, nego je to jedva 4%. Sada ovo smo digli, to smo tek digli u listopadu. Znači, i sad kažemo to je 5%, nije to 5%. To je sve znatno manje od toga. To su zadnja dva mjeseca u godini. I to ljudi znaju i zato reagiraju onako kako reagiraju. Ali ovo su stvari toliko očite. Ako mi sami sebe lažemo, a lažemo se, onda imamo to što imamo, rekao je.

Prašnjak: To su sve taktike pregovaranja

Anica Prašnjak je govorila o načinu pregovora.

– U pregovorima i ovim izjašnjavanjima sindikata, postoji prihvaćanje, neprihvaćanje, tu su uvijek situacije kako se postavi pitanje konkretno na tijelima, želiš li da ti se odgovori, je li se radi sugestivno, je li se ne radi sugestivno u pozitivnom ili negativnom gledajući iz pozicije sindikata ili gledajući iz pozicije Vlade Republike Hrvatske, ali to su sve taktike pregovaranja. Postoji jedan malo veći problem u smislu tog pregovaranja, zato što su tu različiti ljudi, različiti sektori, javne službe ili državne službe, gdje je 11 ljudi, rekla je.

Ministar Piletić je rekao kako se Vlada obvezala te dala dodatno jamstvo i kroz treći dodatak, temeljnom kolektivnom ugovoru, da otvaraju nove pregovore, ako uredbe ne stupe na snagu s 1. ožujkom.

– Prihvaćajući njihov takav zahtjev, jasno smo im poručili da to jamstvo nikad neće moći pokrenuti jer neće biti u prilici. Vlada će donijeti novi zakon i nove uredbe. Zakon stupa na snagu od 1. siječnja, potom prijedlog uredbe ide na javno savjetovanje, dotad moraju svi razgovori sa sindikatima biti gotovi, rekao je.

Weber je dodala kako poslodavci snažno dižu plaće i kako bi nastavili taj snažni rast plaća, traži se i daljnje porezno rasterećenje plaća jer je to jedini način da se ovakav snažni rast plaća zadrži i da se zadrži ljude u Hrvatskoj.