ETUC objavio studiju o dobrobitima skraćivanja radnog vremena

24.06.2025. u 11:56 Novosti

Nova studija Europske konfederacije sindikata (ETUC) o skraćivanju radnog vremena kroz kolektivne ugovore pokazuje da je skraćivanje radnog vremena kolektivnim pregovaranjem snažan alat za rješavanje problema sagorijevanja na poslu, poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života te rješavanje izazova na tržištu rada – sve bez smanjenja plaća ili produktivnosti. Ova stručna studija istražuje obnovljenu relevantnost skraćivanja radnog vremena u današnjem svijetu rada koji se stalno mijenja, s posebnim naglaskom na inicijative vođene kolektivnim pregovaranjem za skraćeno radno vrijeme bez gubitka plaće.

Studija pod nazivom “Pregovaranje za smanjenje radnog vremena” analizira 119 kolektivnih ugovora iz cijele Europe i otkriva da sindikati već uspijevaju ugovoriti kraće radno vrijeme u sektorima od zdravstva i proizvodnje do javnih usluga i financija.

Sporazumi donose stvarne koristi: poboljšano mentalno i fizičko zdravlje, veće zadovoljstvo poslom, bolje zadržavanje osoblja i povećanu produktivnost. U nekim slučajevima, kao što su Njemačka i Italija, smanjenje radnog vremena koristi se i za podršku sigurnosti posla tijekom zelene i digitalne tranzicije.

Studija, predstavljena na zajedničkom događaju ETUC-a i zaklade Friedrich Ebert Stiftung (FES), također ističe kako smanjenje radnog vremena može pomoći u rješavanju nejednakosti spolova, podržati radnike s invaliditetom i njegovatelje te doprinijeti klimatskim ciljevima smanjenjem putovanja na posao i potrošnje energije.

Iako je studija namijenjena sindikalnim pregovaračima, njezini rezultati poziv su poslodavcima i kreatorima politika na djelovanje kako bi podržali kolektivno pregovaranje kao najučinkovitiji put do pravednijeg i održivijeg svijeta rada.

Od industrijske revolucije, sindikati predvode borbu za postizanje povijesnih prekretnica poput 5-dnevnog radnog tjedna i 8-satnog radnog dana. Organiziranjem u sindikate, radnici ponovno dobivaju svoj pravedni udio za bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Zamjenica glavne tajnice ETUC-a Isabelle Schömann, ovom prigodom je izjavila da:

„Ova studija dokazuje ono što sindikati već dugo znaju: smanjenje radnog vremena dobro je za radnike, dobro za poslodavce i dobro za društvo.“

„Previše radnika se iscrpljuje, dok drugi ne mogu dobiti dovoljno sati da sastave kraj s krajem. Smanjenje radnog vremena pametan je način za pravedniju podjelu posla, poboljšanje dobrobiti i povećanje privlačnosti radnih mjesta – posebno u sektorima koji se suočavaju s nedostatkom radne snage.“

Konfederalna tajnica ETUC-a Tea Jarc izjavila je:

„Ovo nije utopijski san – već se događa. Sindikati pokazuju da snažnom organizacijom i pametnim pregovaranjem možemo vratiti vrijeme radnicima i izgraditi održivije i uključivije gospodarstvo.“

„Potrebna nam je revolucija radnog vremena. Učinimo kraće radno vrijeme novom normalnošću – za zdravije radnike, jače sindikate i pravednije društvo.“

Studija je podijeljena u tri poglavlja, a svako se bavi ključnim aspektima: izgradnjom sindikalnog narativa u prilog skraćenju radnog vremena, mapiranjem postojećih kolektivnih ugovora diljem Europe i razvojem strategija za njihovo pregovaranje i praktičnu provedbu.

Poglavlje 1: Sindikalni narativ za skraćenje radnog vremena

Prvo poglavlje zagovara skraćenje radnog vremena, na temelju tri različite perspektive: radnika i sindikata, poslodavaca te društvenih razmatranja. Nudi pregled postojećih istraživanja koja podržavaju skraćenje radnog vremena kao sredstvo za poboljšanje dobrobiti, kvalitete posla, produktivnosti i socioekoloških ishoda. Kao takvo, ima za cilj opremiti sindikate argumentima i dokazima o prednostima skraćenog radnog vremena.

Poglavlje 2: Smanjenje radnog vremena u kolektivnim ugovorima

Ovo poglavlje analizira 119 kolektivnih ugovora iz cijele Europe koji uključuju smanjenje radnog vremena, uglavnom bez gubitka plaće. Pokazuje raznolikost pristupa koji postoje u različitim zemljama, sektorima i skupinama radnika. Studija također uključuje pet studija slučaja iz Belgije, Škotske, Švedske, Njemačke i Italije, koje ilustriraju različite praktične modele smanjenja radnog vremena.

Poglavlje 3: Pregovori i provedba smanjenja radnog vremena

Posljednje poglavlje nudi strateške i praktične smjernice za pregovore o smanjenju radnog vremena. U njemu se opisuju ključni aspekti, kao što su politički zamah, podizanje svijesti, angažman radnika, zagovaranje temeljeno na dokazima i dugoročno planiranje. Također se raspravlja o tome kako osmisliti sporazume o smanjenju radnog vremena, integrirati ih s postojećim politikama i mjeriti njihov utjecaj. Studija završava preporukama za podršku sindikalnim čelnicima i pregovaračima prilikom pregovaranja o smanjenju radnog vremena.

Engleska verzija studije “Pregovaranje za smanjenje radnog vremena” dostupna je za preuzimanje ovdje.