Sindikati Vertikale obrazovanja svim srcem podržali Cjelovitu kurikularnu reformu
04.04.2016. u 15:42 Novosti
Potaknuta stručnom raspravom o Cjelovitoj kurikularnoj reformi Vertikala sindikata obrazovanja održala je okrugli stol na temu – Građanski odgoj i obrazovanje u novom kurikulumu: uloga sindikata u demokratizaciji društva. Okrugli stol održan je ponedjeljak 4. travnja 2016., a na njemu su sudjelovali stručnjaci iz područja kurikularne reforme, politolozi, predstavnici civilnog društva i sindikata.
Skup je pozdravio predsjednik Matice hrvatskih sindikata g. Vilim Ribić iskazavši svesrdnu podršku Cjelovitoj kurikularnoj reformi naglasivši kako su suprotno od neistinite slike o sindikatima kao kočničarima reformi koju je stvorio antisindikalni, krupni poslovni svijet, sindikati i ovaj puta izuzetno zainteresirani za reformu sustava te imaju spoznaju o tome kako bi obrazovni sustav mogao bolje funkcionirati: „Sindikati svim srcem podržavaju nastojanja g. Jokića i cijelog tima od 400-tinjak ljudi koji su radili na pokušaju reformiranja obrazovnog sustava kao jednog od ključnih, kičmenih mjesta hrvatskog društva te poručuju politici da prestane opstruirati reforme generalno, a posebno da podrži kurikularnu reformu kojoj je na čelu g. Jokić.“
Moderator skupa bio je predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja prof. dr. sc. Igor Radeka, koji je u svom uvodnom izlaganju upozorio kako od posljednje reforme školstva krajem 70-tih godina prošloga stoljeća Hrvatska nije imala pravu strukturnu promjenu, već samo parcijalne pokušaje provedbe fragmentiranih reformi u pojedinim sektorima koji su u pravilu završavali neuspjehom. Kazao je kako se to događalo radi nebrige onih koji vode politiku jer se još nije dogodilo da neka reforma nadživi mandat neke vlade. Naglasio je kako smo sada po prvi puta u situaciji da imamo reformu koja ima veće ambicije i koja napokon nije iznikla izravno iz politike, nego joj je politika osigurala prostor, a stručni su je ljudi provodili. „Sad ćemo vidjeti hoćemo li po prvi put u Hrvatskoj doživjeti da reforma nadživi političare”, zaključio je prof. Radeka te predao riječ dr. sc. Borisu Jokiću, voditelju ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme.
Dr. Jokić je istaknuo kako su na kurikularnoj reformi 14 mjeseci, u vrlo teškim uvjetima političke nestabilnosti i inertnosti svih političkih stranaka, radili oni koji su za to najstručniji: učitelji, stručni suradnici, odgajatelji u školama, znanstvenici, sveučilišni nastavnici, asistenti s fakulteta, docenti. Kazao je kako Hrvatski sustav daje dobre temelje, ali do sada nije bio ustrojen cjelovito i upravo se to ovom reformom želi ostvariti: zahvatiti sve međupredmetne teme, pogledati kako bi se one mogle ostvariti bez administrativnog opterećenja učenika, učitelja i nastavnika, a opet na dobrobit učenika. Naglasio je kako je u ovom trenutku potrebna jasna i nedvosmislena podrška Cjelovitoj kurikularnoj reformi kako ona ne bi postala samo još jedna propala papirnata reforma. Za njenu provedbu nužna je spremnost operativnih dionika, u čemu ključnu ulogu imaju upravo sindikati kojima je dr. Jokić u ime cijelog projektnog tima zahvalio što već 14 mjeseci aktivno sudjeluju u promjenama u sustavu odgoja i obrazovanja i ukazuju na ono što nije dobro čime su dokazali da su važan čimbenik u cjelokupnom sustavu.
Prijedlog kurikuluma za Građanski odgoj i obrazovanje skupu je predstavila gđa. Ondina Mesar, dipl. iur., članica stručne radne skupine za izradu navedenog kurikuluma. Naglasila je kako je Građanski odgoj i obrazovanje zamišljen kao ciklusni u kojem se daje mjesto za istraživanje i raspravu te nije predviđen kao predmet, a kod učenika bi trebao razvijati kritičko mišljenje i umijeće argumentiranja kako bi se formirali u aktivnog građanina.
U daljnjoj raspravi oko pitanja demokratskog deficita u hrvatskom društvu te kako bi Građanski odgoj i obrazovanje trebali utjecati na razvoj demokratske političke kulture učenika, sudjelovali su i prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, međunarodna stručnjakinja i istraživačica građanskog odgoja i obrazovanja, gđa. Iva Zenzerović Šloser, voditeljica Mirovnih studija, suradnica na projektu Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama – eksperimentalnoj provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja u školama 2012- 2014., prof. dr. sc. Zoran Kurelić i izv. prof. dr. sc. Berto Šalaj obojica sa Fakulteta političkih znanosti, g. Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i predsjednik Vertikale sindikata obrazovanja te gđa. Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja. Diskutanti su se složili kako u hrvatskoj postoji nedostatak demokratske političke kulture što je vidljivo i iz primjera neuspjeha akcije Referendum za referendum, kako je naglasio g. Mihalinec. Uvođenjem Građanskog odgoja i obrazovanja u škole svakako bi se moglo utjecati na razvoj socijalno osviještenog, demokratskog društva dodala je gđa. Šprem. Sindikalni čelnici također su upozorili na moguće poteškoće i prednosti provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja kao međupredmeta te kao zasebnog predmeta.
Obzirom da je dr. Jokić naglasio kako su svi kurikularni dokumenti samo prijedlozi te da iako nisu loši oni trebaju doradu stoga su dani prvo na stručnu te potom na javnu raspravu. Slijedom toga zaključci sa ovog okruglog stola vezani uz prijedlog kurikuluma za Građanski odgoj i obrazovanje će biti sažeti i upućeni u stručnu raspravu koja se odvija preko web stranice Cjelovite kurikularne reforme.
U stručnu raspravu o kurikularnim dokumentima koja traje do 1. svibnja 2016. mogu se uključiti i individualni stručnjaci i institucije koji svoje komentare i prijedloge mogu dostaviti putem online obrasca na mrežnim stranicama Cjelovite kurikularne dostupnog na poveznici http://www.kurikulum.hr/individualna_strucna_rasprava.
Audio zapis cijele zanimljive rasprave sa ovog okruglog stola možete poslušati na donjoj poveznici:
Tagovi | Boris Jokić | Cjelovita kurikularna reforma | Građanski odgoj i obrazovanje | okrugli stol | Vertikala sindikata obrazovanja
